"Evo kako muslimanski vandalizam i netolerancija uništavaju božićne simbole u Francuskoj," piše iznad videa objavljenog na Instagramu 25. prosinca 2025. "Zato Hrvatska ostaje sigurna, mirna i predivna zemlja - mjesto u kojem se može živjeti, stvarati i odgajati obitelj u poštovanju tradicije i vrijednosti.” 

Video prikazuje pet osoba kako se penju uz visoko stablo, skidaju ukrase i bacaju ih nadole raspoloženoj gomili.

Isti video uz tvrdnje da je snimljen u Francuskoj dijelio se i na engleskom i španjolskom jeziku.

Slične objave koje smještaju scenu u Kanadu proširile su se s X-a na Facebook, a pojavile su se i na japanskom jeziku. Ostali postovi tvrdili su da video prikazuje muslimane kako uništavaju stablo na neodređenoj lokaciji na "Town Square". 

Međutim, istraga AFP-a utvrdila je da je video snimljen u Egiptu prije godinu dana, što je potvrdila i osoba koja ga je objavila.

Video je snimljen u Egiptu

U Europi su u proteklih nekoliko godina na božićnim sajmovima zabilježeni smrtonosni napadi. No, uz stvarne zabrinutosti za sigurnost, širile su se i krivo prikazane snimke za koje se tvrdilo da prikazuju muslimanske imigrante kako preuzimaju blagdanske proslave u Njemačkoj i Francuskoj. 

Tvrdnje da snimka božićnog drvca prikazuje vandalizam tijekom blagdana u Europi ili Sjevernoj Americi jednako su obmanjujuće. 

Arapski tekst postavljen preko jednog dijela snimke prevodi se kao: "Božić u Egiptu je drugačiji".

Pretraživanje vodenog žiga Instagram računa s videa, dovelo je do Instagram profila na kome je 1. siječnja 2025. objavljeno više videa koji prikazuju istu scenu, geotagiranih na stambeni kompleks Madinaty izvan Kaira (arhivirano je ovdje, ovdje i ovdje). Isti profil objavio je i dodatne snimke drvca dok je još bilo ukrašeno, dok su 31. prosinca 2024. ispaljivani vatrometi (arhivirano je ovdje i ovdje).

AFP je geolocirao snimku iz trgovačkog centra Open Air Mall u Madinatyju (arhivirano je ovdje), imućnoj četvrti koja je dio satelitskog grada New Cairoa, istočno od Kaira. Cilindrična zgrada i objekt s antenom u blizini vodenog područja odgovaraju okruženju koje se vidi na snimci koja je na internetu netočno predstavljena.

AFP je kontaktirao korisnika koji je objavio video iz Madinatya i on je u poruci od 2. siječnja 2026. objasnio gdje je scena snimljena: "Video je snimljen u Egiptu, unutar guvernorata Kaira. Naziv grada je Madinaty, u blizini Fifth Settlementa".

Dodatne snimke ljudi koji rastavljaju okićena stabla u većinski muslimanskoj zemlji, koja ima koptsku kršćansku manjinu, proširile su se u objavama za koje su netočno tvrdilo da prikazuju uništavanje božićnih drvaca u Europi ili Sjedinjenim Američkim Državama. Američka organizacija za provjeru činjenica Snopes utvrdila je da barem jedna snimka prikazuje svečanu podjelu darova, dok su druge provjere bile manje jednoznačne.

Video s islamskim pjevanjem  koje se navodno moglo čuti na jednom božićnom sajmu

Video koji je kružio na njemačkom prikazuje muškarca odjevenog u bijelu odoru kako pjeva, čini se, islamsku pjesmu ili molitvu. Glas komentira pjevanje s "vrlo božićnim" prije nego što se kamera pomakne i vidi se božićno drvce. "Ovaj božićni sajam potpuno je popustio!" napisao je jedan korisnik na Instagramu 5. prosinca 2025. Video je na njemačkom također dijeljen na Facebooku i kružio je i na drugim jezicima poput engleskog, grčkog, ruskog i slovačkog.

Međutim, video ne prikazuje božićni sajam i star je.

Obrnuto pretraživanje slika otkrilo je  da se video već širio krajem 2023. Tada je novinska agencija DPA objavila provjeru činjenica o drugoj tvrdnji o videu koji je distribuiran. Na primjer, desničarski internetski medij Nius  tada je netočno lažno tvrdio da je "božićni sajam otvoren pozivom mujezina na molitvu". Na primjer, zastupnik  austrijske desničarske populističke stranke FPÖ Harald Vilimsky objavio je Niusovu tvrdnju u prosincu 2023.

Video dolazi iz bavarskog Karlstadta

Iza čovjeka na pozornici, u pozadini videa vidi se transparent s natpisom "Andreasmarkt". Pretraga po ključnim riječima dovela je do medijskih izvještaja  lokalnih novina "Mainpost" o Andreasmarktu u Karlstadtu, Bavarska, u studenom 2023., kao i o dezinformacijama koje su se tada već širile. Slike s Google Street Viewa potvrđuju da se na videu može vidjeti trg u Karlstadtu.

 Andreasmarkt svake godine organizira Stadtmarketing Karlstadt GmbH  i ne oglašava se kao božićni sajam. "St. Andrew's Market je naziv nedjelje otvorene za kupovinu u studenom, uvijek se održava prije prvog došašća, dakle prije božićne sezone," objasnila je Carolin Müller, izvršna direktorica Stadtmarketing Karlstadt GmbH, 11. prosinca 2025. kao odgovor na upit AFP-a.

Krajem studenog 2023. sajam je održan pod motom  "Orijent susreće Zapad", a islamske organizacije osmislile su program. Kao dio tog programa, sajam je otvoren pozivom muezzina.  S tim, muezzin, zaposlenik džamije, poziva vjernike na molitvu. Osim toga, predstavljene su muslimanske molitvene prakse i ajeti iz Kur'ana te objašnjene što su džamija i imam. Prema Mülleru, svake godine postoji drugačiji program za koji se pozivaju svi klubovi i institucije u gradu. Godine 2023. dvije džamije u Karlstadtu predstavljale su svoj rad i svakodnevni život.

Ured za tisak gradske uprave potvrdio je ovu informaciju i 12. prosinca 2025. na zahtjev AFP-a dodao da  tzv. Dani svetog Nikole budu dio božićnog sajma u Karlstadtu. Oni će se održati vikend nakon Dana svetog Nikole, 6. prosinca, dok  je 2023. bio 8. i 9. prosinca. Osim prigode nedjeljnog otvaranja za kupovinu u studenom 2023., prema gradskoj upravi, nisu se čuli ni islamski uzvici ni na Andreasmarktu ni na božićnom sajmu u Karlstadtu.

Brojne dezinformacije o božićnom sajmu krajem 2025.

Ova tvrdnja nije jedina dezinformacija o božićnim sajmovima koja je krajem 2025. godine podijeljena na mnogim jezicima. Mnogi videozapisi koji su izvučeni iz konteksta uoči Božića imaju jednu zajedničku stvar: namijenjeni su poticanju osjećaja protiv muslimanskih migranata.

Na primjer, govorilo se da muslimani "upadaju" na božićni sajam u Njemačkoj, iako se prosvjed u čast svrgavanja bivšeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada u Essenu 2024. godine zapravo može vidjeti. Antimuslimanske dezinformacije također su se širile putem slika iz Stuttgarta, koje također prikazuju ljude u blizini božićnog sajma koji slavi kraj sirijskog Assadovog režima 8. prosinca 2024., kako je izvijestio AFP.

I u Bruxellesu su navodno "muslimanski islamisti upali na svečano otvaranje božićnog sajma". Istraživanje AFP-a, međutim, pokazuje da video zapravo prikazuje pro-palestinski prosvjed 28. studenog 2025., koji je, prema briselskoj policiji, bio miran i nije ciljao božićni sajam.

Neki korisnici društvenih mreža su tvrdili da su u Beču  migranti opkolili božićni sajam i pozvali  na džihad. Međutim, ovaj slučaj bio je  mirni prosvjed 29. studenog 2025. povodom Međunarodnog dana solidarnosti s palestinskim narodom.

Slične scene navodno su se dogodile i u Hamburgu: Jedan video netočno prikazuje "islamističke imigrante" s zastavama i natpisima "kako demonstriraju na božićnom sajmu u Hamburgu 2025. godine". Međutim, AFP je saznao da video nema veze s Božićem, već je snimljen u listopadu 2024. tijekom demonstracija  islamističke organizacije Muslim Interaktiv u Hamburgu. Organizacija je zabranjena od strane savezne vlade u studenom 2025.

AI-generirane slike s pretjeranim konceptom sigurnosti

No, nisu samo slike izvađene iz konteksta one koje se dijele na društvenim mrežama s netočnim tvrdnjama protiv muslimana i migranata. Slike generirane umjetnom inteligencijom koje prikazuju božićne sajmove s pretjeranim sigurnosnim mjerama poput metarskih bodljikavih žica ili oklopnih vozila parkiranih oko njih  također kruže na raznim platformama, kako je AFP izvijestio krajem listopada i krajem studenog 2025. Dana  4. prosinca 2025. Središnje sjedište policije Centralnog Hessena također je obavijestilo o slikama generiranim umjetnom inteligencijom za koje se tvrdi da prikazuju dvije navodne policijske operacije u vezi s božićnim sajmom u gradu Büdingenu te je zatražilo da se te slike dalje ne šire.

Na fotografijama, kontroverzna izjava kancelara Friedricha Merza iz listopada 2025., u kojoj je u početku opisao migrante kao "ovaj problem" u "gradskom pejzažu", ponekad se kombinira s činjenicom da su božićni sajmovi u Njemačkoj sada zaštićeni strožim sigurnosnim mjerama, budući da  su u posljednjim godinama provedeni napadi na sajmove.

Godine 2016. dvanaest ljudi je ubijeno, a 60 ranjeno u napadu  na božićnom sajmu na berlinskom Breitscheidplatzu za koji je preuzela odgovornost Islamska država (ISIS). Trinaesta žrtva preminula je u listopadu 2021. od teških ozljeda. Napad je označio prekretnicu u sigurnosnoj politici europskih zemalja protiv islamističkog terorizma. U prosincu 2018. muškarac koji je također iskazao odanost ISIS-u ubio je pet osoba i ranio oko deset drugih nožem i revolverom na božićnom sajmu u Strasbourgu.

Najnovije, 20. prosinca 2024., saudijski državljanin uleteoje u gomilu ljudi na božićnom sajmu u Magdeburgu. Ubio je šest ljudi i ranio najmanje 300 drugih. Čovjek, čije je suđenje započelo 10. studenog 2025. i očekuje se da će trajati četiri mjeseca, opravdao je svoj čin desničarskom ekstremističkom ideologijom i osobnom borbom protiv "islamizacije" Europe.

Nekoliko njemačkih gradova, poput Overatha blizu Kölna, odlučilo je 2025. otkazati božićne sajmove zbog visokih troškova potrebnih sigurnosnih mjera. Međutim, velika većina gradova organizira svoje tržnice. Ipak,  Njemačko udruženje gradova, primjerice, kritizira činjenicu da bi općine same snosile troškove i poziva na sudjelovanje savezne i državne vlade. Na društvenim mrežama i u nekim medijskim izvještajima isprva  se spekuliralo da će brojni božićni sajmovi biti otkazani zbog visokih troškova.

Dezinformacije o božićnom sajmu izazivaju emocije

S psihološkog gledišta, činjenica da postoji posebno velika količina dezinformacija o sajmovima uoči Božića posljedica je snažnog emocionalnog naboja teme. "Božićna simbolika označava radost, topao osjećaj povezanosti i sigurnosti," objasnila je Lea Frühwirth, viša istraživačica dezinformacija u Centru za nadzor, analizu i strategiju (Cemas) i psihologinja, 11. prosinca 2025., kao odgovor na upit AFP-a. Cemas se bavi teorijama zavjere, dezinformacijama, antisemitizmom i desničarskim ekstremizmom. Narativi koji insinuiraju da muslimani "kao cjelina žele uništiti ovaj ideal idealnog svijeta silom, stoga mogu izazvati mnogo emocija".

Ključno je "umjetno razdvajanje između 'nas' i 'njih', što je psihološki nezgodno," objasnila je Frühwirth. Nisu to pojedinačni radikalizirani ljudi, već cijela skupina koja se generalizira i prikazuje kao prijetnja. "Rasistički narativi i lažne optužbe namijenjeni su da budu posebno uznemirujući – i tako dosegnu više ljudi."

Prema Rolandu Imhoffu,  takozvani efekt istine primjenjuje se i ovdje. "Kada naiđemo na vijesti, obično ne možemo izravno reći jesu li pouzdane, točne informacije ili ne," objasnio je profesor socijalne i pravne psihologije na Sveučilištu Johannes Gutenberg u Mainzu kao odgovor na upit AFP-a 10. prosinca 2025. Budući da ljudi ne mogu uvijek sami provjeriti informacije na mjestu događaja, koristili bi strategije poput "više vjerovanja određenim izvorima nego drugima". "Ili smo skloni misliti da je ono što nam se čini poznatim, ono što smo već čuli – takozvani efekt istine – obično  istinitije."

Netočne informacije o navodnoj prijetnji božićnim sajmovima su kompatibilne jer su napadi koji su tamo zapravo provedeni u prošlosti barem djelomično imali islamističku pozadinu. "Dakle, imam događaj ovdje u kojem se mogu dobro povezati s imaginarnim svjetovima i mentalnim slikama koje povećavaju osjećaj poznatosti, a time i uvjerljivosti," objasnio je Imhoff.

Postoje različiti motivi iza dezinformacija

Prema Frühwirth, postoje različiti razlozi zbog koje korisnici šire takve narative i dezinformacije. Očito je da bi rasističke ideje trebale biti normalizirane, kao što je, primjerice, poznato kod desničarskih ekstremista. "Širenje nepovjerenja i produbljivanje linija podjela u društvu također mogu stajati iza toga, kao u ruskim kampanjama dezinformacija, na primjer." No, prema Frühwirthu, financijski interesi ili želja za pažnjom također mogu biti razlozi. 

U slučaju dezinformacija o božićnom sajmu, Imhoff je sumnjao da je cilj širenja "destabilizirati zapadna društva kroz polarizaciju." U načelu, prema dvoma stručnjacima, korisnici su jednostavno mogli pogriješiti i sami nasjesti na dezinformacije. Međutim, autori takvih članaka, objasnio je Imhoff, "moraju znati da ovdje šire dezinformacije".

Uzeti objave s "zdravim skepticizmom"

Frühwirth je savjetovala "zdrav skepticizam u korištenju društvenih mreža". Posebno skandalozan sadržaj ponekad se namjerno prikazuje na ovaj način. "Tvrdnje o zlonamjernim prijetnjama protiv božićnih sajmova i slično imaju upravo takav potencijal za bijes." S obzirom na konkretne optužbe, korisno je tražiti "dokaze vjerodostojnosti". Frühwirth je navela neke od njih: Tko je izvor tvrdnje, izvještavaju li ugledne medijske kuće neovisno jedna o drugoj o navodnom događaju i je li tvrdnja možda već opovrgnuta?

Imhoff je također primijetio da je korisno preispitivati samog sebe. "Ako me ozbiljno zanima koliko su informacije prikazane tamo istinite, uvijek vrijedi zastati na trenutak i zapitati se: Što govori protiv istinitosti ovih informacija?".