Ključni projekt za šeficu Europske komisije Ursulu von der Leyen dok se natječe za drugi mandat, zeleni plan je ambiciozna obveza postizanja neto nula emisije ugljika do 2050. i očuvanja ekosustava bloka od 27 zemalja, čineći ga "prvim klimatski-neutralnim kontinentom."

No, plan se našao na udaru kritika industrije fosilnih goriva i poljoprivrednog sektora, kao i političara umjerene i krajnje desnice, do te mjere da bi njegova budućnost čak mogla biti ugrožena, ovisno o rezultatima glasovanja, kao što je sugerirano u članku (arhiviran je ovdje) na stranici na francuskom jeziku, Les Surligneurs.

Jedno od bojnih polja su društveni mediji, gdje krajnja desnica, klimatski skeptici i teoretičari zavjere koriste dezinformacije kako bi pokušali delegitimizirati dogovor, kaže Arnaud Mercier, profesor informacijskih i komunikacijskih znanosti na sveučilištu Pantheon-Assas u Parizu.

Ohrabreni kombiniranom snagom takvih igrača, korisnici društvenih medija koji su već sumnjičavi prema EU ili klimatskim znanostima osjećaju se slobodnima dijeliti netočne ili obmanjujuće tvrdnje "u dobroj vjeri," rekao je Mercier za AFP.

Stručnjaci kažu da državni akteri poput Rusije također nastoje potkopati EU kroz njezinu zelenu inicijativu.

"Kremlj aktivno širi dezinformacije u vezi sa zelenim planom," rekao je Martin Vladimirov, direktor Centra za proučavanje demokracije u Sofiji, ukazujući na propagandu "o opasnostima vjetroturbina."

Primjerice, pogrešno su optužene za izazivanje suša, kao što je objašnjeno u ovom članku AFP Faktenchecka u Njemačkoj, ili za istrebljenje svih oblika života u radijusu od 15 kilometara, prema latvijskoj stranici za provjeru činjenica Re:Baltica (poveznica je arhivirana ovdje).

Klima općenito je redovito meta netočnih tvrdnji na društvenim mrežama. Do 5. lipnja 2024. pitanje klime bilo je, nakon rata u Ukrajini, druga najcitiranija tema u člancima provjere činjenica dodanim u bazu Elections24Check.  

'Ugljična putovnica?'

Posljednjih mjeseci, novinari AFP-a koji provjeravaju činjenice i 40-ak organizacija koje sudjeluju u projektu razotkrili su niz netočnih ili obmanjujućih tvrdnji povezanih s aspektima zelenog plana, u područjima koja uključuju promet, energiju, poljoprivredu i biološku raznolikost.

Jedna netočna tvrdnja koja se širila na rumunjskom kaže da će Bruxelles uskoro uvesti "ugljične putovnice" za mjerenje emisija ugljika svakog pojedinca i ograničiti njihovo putovanje ako prekorače unaprijed definiranu granicu.

Gianina Serban, iz krajnje desne stranke AUR, proširila je dezinformacije požalivši se da se EU "naizgled pretvara u neku vrstu sovjetskog komesarijata koji nameće ograničenja."

Potaknula je Rumunje da se tome suprotstave glasanjem za "domoljube i suvereniste" na izborima od 6. do 9. lipnja.

Drugdje, zeleni plan je također optužen da otvara put zabrani "uzgoja povrća i voća za vlastite potrebe," prema porukama internetskih korisnika u Poljskoj koje je analizirala web stranica za provjeru činjenica Demagog (link je arhiviran ovdje).

Najčešće se dezinformacije odnose na postojeće tekstove koji su izmijenjeni.

Auti - vrlo osjetljivo pitanje

Glasače zanima i pitanje njihovih automobila.

Odlučan smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, Bruxelles želi  do 2035. godine ukinuti prodaju novih vozila na benzin u korist električnih automobila.

Mnogi su to shvatili kao napad na slobode građana, a korisnici društvenih medija diljem Europe - uključujući Bugarsku, Češku Republiku, Francusku, Grčku, Njemačku, Nizozemsku, Rumunjsku i Ujedinjeno Kraljevstvo - dijelili su obmanjujuće tvrdnje da Bruxelles želi zabraniti popravak vozila starijih od 15 godina, ili ih čak oduzeti i rashodovati.

Ono što je EU komisija zapravo predložila u srpnju 2023. bila je revizija teksta o takozvanim "vozilima na kraju životnog vijeka" kako bi se bolje upravljalo njihovim recikliranjem.

Predložena uredba - koja se još treba usvojiti prije stupanja na snagu - ne uključuje bilo kakve posebne mjere za automobile starije od 15 godina.

U dokumentu se predlaže da se svako vozilo čiji popravak zahtijeva "zamjenu motora, mjenjača, karoserije ili šasije" smatra "tehnički nepopravljivim." No, to ne bi spriječilo privatne osobe da takvo vozilo daju na popravak ako to žele.

Što se tiče vlasnika automobila, predložena uredba propisuje samo obvezu predaje vozila na kraju njegovog životnog vijeka ovlaštenoj ustanovi za obradu. Ostale obveze odnose se na proizvođače i države članice, s ciljem poboljšanja prikupljanja, obrade i recikliranja otpadnih vozila.

Drugi primjer uključuje zakon EU-a o obnovi prirode kojeg je EU parlament usvojio krajem veljače. U Švedskoj su korisnici društvenih mreža tražili izlazak njihove zemlje iz EU nakon netočnih tvrdnji da će zakon zabraniti bilo kakav uzgoj u zaštićenim područjima.

Isto tako, na društvenim mrežama u Portugalu širio se podatak o nametnutom odvajanju 10 posto poljoprivrednog zemljišta, koji se nigdje ne pojavljuje u tekstu tog zakona, kako ističe web stranica Poligrafo (poveznica je arhivirana ovdje).

U Poljskoj je Konfederacija, nacionalistička skupina koja osuđuje "apsurdnu politiku Europske unije," netočno tvrdila da isti zakon zahtijeva od poljskih poljoprivrednika da poplave isušena tresetišta, objašnjava web stranica Demagog (poveznica je arhivirana ovdje).

Zakon zahtijeva uvođenje mjera za obnovu ekosustava na 20 posto kopnenih i morskih područja EU do 2030., te obnovu najmanje 30 posto staništa (močvara, šuma itd.) u lošem stanju.

Međutim, kritizirali su ga konzervativni zastupnici u EU parlamentu i poljoprivrednici, koji su organizirali prosvjede u nekoliko europskih zemalja.

A konačno formalno zeleno svjetlo od EU-27, koje je neophodno prije nego što tekst može stupiti na snagu, još uvijek se čeka. U nedostatku potrebne većine (15 zemalja koje predstavljaju 65 posto stanovništva EU), tema je povučena sa sastanka nacionalnih veleposlanika krajem ožujka.

'Ponovna politizacija' rasprave

"Značajan dio 'lažnih vijesti' stvara se pretjerivanjem i dekontekstualizacijom," rekao je Mercier. Oni su "temeljeni na elementu istine, preuzimaju elemente koji su možda kružili prije kako bi se predstavili kao vjerodostojni," rekao je.

"Složeni aparat kao što je Europska unija, sa svojim višestrukim slojevima vlasti, dionicima i lobističkim skupinama, još je skloniji" takvim tehnikama, dodao je.

Jedna je metoda predstaviti prijedlog ili mjeru koja još uvijek prolazi kroz EU proces donošenja odluka kao da se radi o konkretnom zakonu kojeg je institucija već usvojila.

U širem smislu, "politička retorika sastoji se od negovorenja točno" što su pravi problemi kako bi se postigao oblik kompromisa, rekao je Mercier. A to je nenamjerno potaknulo dezinformacije jer "otvara prostor koji ispunjavaju alternativne priče."

Alvaro Oleart, istraživač sa sveučilišta Libre de Bruxelles u Belgiji, sugerirao je da je diskurs Von der Leyen i pobornika zelenog plana bio pretjerano "tehnokratski" i nedovoljno ispolitiziran.

"Najbolji način za borbu protiv dezinformacija nije provjera činjenica, koliko poticanje lijevo-desne političke rasprave," rekao je. Ponovno politiziranje ovih pitanja razotkrilo bi pobjednike i gubitnike, rekao je Oleart, što bi biračkom tijelu olakšalo suočavanje s njima.

Ovaj članak je dio zajedničkog projekta koji uključuje više od 40 organizacija, uključujući AFP, a vodi ga Europska mreža za standarde provjere činjenica (EFCSN). Cilj projekta je borba protiv dezinformacija u vezi s EU izborima 2024. godine. Više informacija možete pronaći na elections24.efcsn.com.