"Proizvođači šute. Cjepivo onečišćeno genima", naslov je članka objavljenog 7. listopada 2024. na portalu koji izdaje Zagrebačka nadbiskupija. U članku se poziva na kanadsku studiju provedenu na uzorcima cjepiva iz Australije te zaključuje da su Pfizerova i Modernina cjepiva "onečišćena nedopuštenim količinama genetskog otpada".

Prema članku, fragmenti deoksiribonukleinske kiseline ili DNK - molekula od kojih su sačinjeni geni - pronađeni u cjepivu mogu se "integrirati u ljudske stanice, uzrokovati genomsku nestabilnost i rak, mogu narušiti imunosni i reproduktivni sustav ili izazvati nasljedne poremećaje".

Tekst članka dalje su podijelili desno orijentirani i katolički blogovi i portali, a ti su članci potom široko objavljivani na Facebooku, gdje su podijeljeni najmanje 100 puta od početka listopada 2024.

Međutim, te su tvrdnje netočne. Prisutnost DNK fragmenata u takozvanim mRNK cjepivima očekivani je nusproizvod procesa njihove proizvodnje. Studija koja je pokazala višak DNK u cjepivima nije prošla stručnu recenziju i pati od brojnih problema, od metodologije do kvalitete uzoraka, a stručnjaci se slažu da nikakva količina DNK fragmenata u cjepivima ne može naštetiti ljudima.

Testovi su upitni i nerecenzirani

DNK molekule su nukleinske kiseline koje prenose genetske informacije unutar stanica živih organizama, dok su RNK (ribonukleinska kiselina) molekule nukleinske kiseline koje te informacije prenose staničnim mehanizmima za proizvodnju raznih proteina (arhivirano ovdje). Takozvana mRNK (glasnička RNK), koja se koristi u Pfizerovim i Moderninim cjepivima, podvrsta je RNK koja čita i prepisuje genetske informacije u oblik prikladan za proizvodnju proteina. 

Prema hrvatskom članku, australski zastupnik Russell Broadbent poslao je pismo premijeru Anthonyju Albaneseu u kojem poziva na zabranu cjepiva protiv COVID-a 19 (arhivirano ovdje), temeljeći svoj zahtjev na laboratorijskoj analizi koja pokazuje da uzorci cjepiva sadrže visoke razine DNK, navodno iznad granice koju je postavila Therapeutic Goods Administration (TGA), australska regulatorna agencija za lijekove.

Laboratorijska analiza navodno je pokazala da Pfizerova i Modernina cjepiva protiv COVID-a 19 sadrže visoke razine DNK fragmenata kada se testiraju fluorometrijom - testom koji koristi fluorescentne boje za otkrivanje prisutnosti komadića DNK i RNK. Međutim, analiza nije prošla stručnu recenziju, što znači da njezine rezultate nisu provjerili drugi stručnjaci iz tog područja kako bi utvrdili njihovu valjanost ili značaj (arhivirano ovdje). Prethodna studija istog autora, Davida Speichera, provedena na drugom skupu uzoraka i s istim zaključkom, također nije bila recenzirana, a pretraživanje na Google Scholaru - repozitoriju znanstvenih članaka - pokazuje da Speicher nije objavio nijednu recenziranu studiju o cjepivima protiv COVID-a 19. 

U odgovoru na tvrdnje o prekomjernim DNK fragmentima, TGA je istaknuo da su one "temeljene na studijama provedenima u malom broju laboratorija" te da te studije "nisu primijenile potrebnu znanstvenu rigoroznost očekivanu u farmaceutskom testiranju" (arhivirano ovdje). TGA je naveo da je metoda testiranja korištena u studijama "poznata po precjenjivanju razina DNK u prisutnosti mRNK", koja je glavni aktivni sastojak mRNK cjepiva (arhivirano ovdje). Osim toga, TGA je doveo u pitanje valjanost korištenih uzoraka - studije su koristile vrlo mali broj uzoraka, uzorke kojima je istekao rok trajanja, uzorke iz bočica cjepiva koje su prethodno bile otvorene i korištene te nisu pružile transparentne informacije o izvoru i rukovanju uzorcima. 

Studija na koju se Broadbent pozvao provedena je na uzorcima iz samo tri bočice cjepiva, od kojih su sve bile s isteklim rokom trajanja, transportirane na nepoznatoj temperaturi, a jedna je bočica izgledala kao da je prethodno otvorena i korištena.

Govoreći o Speicherovim studijama, Helen Petousis-Harris, suvoditeljica Global Vaccine Data Networka sa Sveučilišta u Aucklandu, objasnila je u ovom članku da se studije koje tvrde da su cjepiva zagađena s DNK oslanjaju na metode koje su "upitne" za tu svrhu. Petousis-Harris je napomenula da fluorometrijski testovi nisu specifični za DNK - oni mjere nukleinske kiseline i mogu detektirati RNK, što dovodi do napuhanih rezultata. 

Djelići DNK ne mogu naštetiti

Prema stručnjakinji za biomedicinu s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Vandi Juranić Lisnić, nije vjerojatno da bi djelići DNK - nukleinske kiseline - u cjepivima  mogli uzrokovati genetsku nestabilnost, nasljedne poremećaje ili drugu štetu. U emailu poslanom AFP-u 26. studenog 2024., naglasila je da bi ti djelići DNK morali ući u jezgru, dio stanice gdje je pohranjen ljudski DNK, dok ih čak i namjerni pokušaji dostave ubacuju samo u citoplazmu, vanjski dio stanice. Čak i kada bi nekako ušli u jezgru, navela je da bi im i tamo bilo vrlo teško utjecati na ljudske gene. "Integracija u genom je vrlo rijetka pojava", kazala je Juranić Lisnić.

Znanstvenici se obično suočavaju s potpuno suprotnim problemom – u genskoj terapiji, čiji je cilj liječenje stečenih i nasljednih bolesti pomoću DNK, najveći izazov je upravo dostaviti željene fragmente DNK u staničnu jezgru, što zahtijeva posebne modifikacije i metode (arhivirano ovdje i ovdje). 

Petousis-Harris objasnila je u blogu od 17 listopada 2024. da bi se četiri vrlo malo vjerojatna događaja morala dogoditi za redom kako bi ti fragmenti mogli izmijeniti ljudsku DNK. Prvo, DNK bi morala zaobići zaštitnu membranu stanice i ući u citoplazmu. Dok mRNK u cjepivima to može učiniti jer je posebno dizajnirana za tu svrhu, DNK fragmenti to nisu. Zatim bi morala preživjeti stanične mehanizme koji identificiraju i uništavaju stranu DNK te proći nuklearnu membranu, koja ima selektivne ulazne mehanizme. Ako bi nekako ušla u jezgru, morala bi se integrirati u genom domaćina, što je složen proces koji zahtijeva specifične enzime, a oni nisu prisutni u mRNK cjepivima. Na kraju, čak i ako bi se integrirala u DNK, još je manje vjerojatno od svih prethodnih koraka da bi ta integracija dovela do promjena u funkciji stanica. "Nasumična integracija često narušava DNK bez ikakve značajne funkcije", napisala je Petousis-Harris. 

Ravnatelj Centra za edukaciju o cjepivima pri Dječjoj bolnici u Philadelphiji, dr. Paul Offit, također je komentirao tvrdnje da DNK fragmenti mogu biti štetni (arhivirano ovdje), nakon što je ministar zdravstva savezne države Floride, dr. Joseph Ladapo, 6. prosinca 2023. pozvao na obustavu korištenja mRNK cjepiva, pozivajući se na prethodnu Speicherovu studiju. Govoreći u YouTube videu, Offit je kazao kako je "gotovo nemoguće" da djelići DNA nekome naškode.

TGA je objasnio da u Australiji nema dokaza o tome da se rezidualna DNK iz mRNK cjepiva ili drugih bioloških lijekova ikad integrirala u ljudski genom. "To uključuje proizvode poput inzulina, koji se ubrizgava više puta dnevno tijekom cijelog života", navela je agencija. 

Sigurnost i učinkovitost cjepiva neprekidno se prati

Prema Europskoj agenciji za lijekove (EMA), cjepiva protiv COVID-a 19 i dalje štite ljude od teških oblika bolesti i smrti uzrokovanih infekcijom virusom SARS-CoV-2, koji uzrokuje COVID-19, a procjene pokazuju da su cjepiva spasila milijune života.

EMA je navela da je od prosinca 2020. godine u EU i EEA primijenjeno gotovo milijardu doza, po čemu je to najveći program cijepljenja u povijesti. "Regulatorna tijela imaju neviđenu količinu podataka za potvrdu sigurnosti i učinkovitosti cjepiva protiv COVID-a 19", napisala je agencija.

U svom odgovoru od 14. prosinca 2023. na poziv ministra zdravstva Floride Ladapa da se obustavi uporaba mRNK cjepiva (arhivirano ovdje), Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) izjavila je da je, na temelju temeljite procjene cjelokupnog proizvodnog procesa, "uvjerena u kvalitetu, sigurnost i učinkovitost cjepiva protiv COVID-a 19".

"Istraživanja na životinjama s tehnologijom isporuke mRNK provedena tijekom proteklog desetljeća ne pokazuju dokaze o genotoksičnosti", navodi FDA u svom odgovoru. "Štoviše, sada imamo pristup globalnim podacima nadzora o više od milijardu doza mRNK cjepiva koja su primijenjena, i ništa ne ukazuje na štetne učinke na genom, poput povećane učestalosti raka."

Isto tako, australski TGA je istaknuo da dokazi prikupljeni na temelju više od 13 milijardi doza cjepiva primijenjenih diljem svijeta pokazuju da cjepiva protiv COVID-a 19 imaju vrlo dobar sigurnosni profil u svim dobnim skupinama. "Koristi od odobrenih cjepiva daleko nadmašuju moguće rizike", zaključio je TGA.

Više AFP-ovih provjera činjenica o cjepivima možete pronaći ovdje, a više provjera činjenica o COVID-u 19 ovdje.