"Europa pada", piše u Telegram objavi na hrvatskom objavljenoj 7. listopada 2023. "Još 800.000 ilegalnih imigranata iz Libije spremno je ući u Italiju i Europu, 500.000 iz Tunisa i 250.000 balkanskom rutom". Uz objavu je podijeljena i snimka koja prikazuje veliku skupinu ljudi, naizgled bliskoistočnog ili sjevernoafričkog podrijetla, kako maršira niz ulicu u pratnji uniformiranih osoba. Objava je u međuvremenu pregledana više od 2400 puta. Mnoge objave u kojima se nalazi ista snimka i ista poruka također su osvanule na Facebooku, poput ove, koja je podijeljena više od 200 puta od 7. listopada.

Objave ne pružaju izvore za navedene brojke, niti dokaze za svoje tvrdnje, a video priložen uz poruku tek je nejasno povezan s njima - istraga AFP-a utvrdila je da snimka prikazuje deportaciju stranih migranata, uglavnom egipatskih građana, iz Libije u Egipat, što se dogodilo u svibnju 2023.

Dok službeni izvori EU potvrđuju da se migracijski tokovi čine u porastu u 2023., također je izvješćeno da su usporili u rujnu (arhivirano ovdje). Isti izvori navode da su tokovi preko balkanske rute usporili u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Većina migranata na zapadni Balkan dolazi iz Sirije, Afganistana i Turske. Više od polovice svih tražitelja azila registriranih u Hrvatskoj u 2023. dolazi iz tri zemlje - Afganistana, Ruske Federacije i Turske - prema statistikama Ministarstva unutarnjih poslova.

Isti video prethodno se pojavio na društvenim mrežama na poljskom jeziku, poput ove objave na platformi X (bivšem Twitteru), objavljene 13. srpnja 2023. U poljskoj objavi se tvrdi da video prikazuje oko 125.000 ljudi koje vojska prati prema Libiji, a zatim prema Italiji. Video je također podijeljen na engleskom i španjolskom, francuskom i gruzijskom jeziku. AFP Poljska pronašla je drugi sličan video koji kruži na Facebooku s tvrdnjom da prikazuje kako "do 500.000 izbjeglica iz Libije stiže u Italiju". Video je također podijeljen na grčkom.

Neki korisnici Facebooka objavili su oba videa, pokazujući dvije snimke mase koju prate iste sigurnosne snage u blijedim, pješčano obojenim uniformama i istim terenskim vozilima.

Istraga servisa za provjeru činjenica AFP-a na poljskom otkrila je da videozapisi prikazuju libijske vlasti kako krajem svibnja i početkom lipnja okupljaju tisuće uglavnom egipatskih državljana i odvode ih do istočne granice zemlje, kao dio šire akcije protiv krijumčara i migranata. Zapadni i arapski mediji, uključujući Associated Press (arhivska poveznica), Reuters (arhivska poveznica) i Al-Jazeeru (arhivska poveznica), objavili su početkom lipnja priče o ovom valu protjerivanja migranata koje su provele libijske sigurnosne snage. AP je opisao kako je 6.000 migranata odvedeno do carinskog hangara prelaznog mjesta Musaid s Egiptom.

Misija Ujedinjenih naroda za podršku u Libiji (UNSMIL) izrazila je zabrinutost zbog masovnog proizvoljnog uhićenja migranata i tražitelja azila u Libiji na svom Twitter profilu (danas platformi X) 12. lipnja. "Zabrinuti smo zbog masovnog proizvoljnog uhićenja migranata i tražitelja azila diljem zemlje. Libijske vlasti uhitile su tisuće muškaraca, žena i djece s ulica i iz njihovih domova ili nakon racija u navodnim kampovima i skladištima krijumčara".

Libija je ključna točka prijelaza za migrante iz subsaharske Afrike koji pokušavaju stići do Europe. Program "Libya’s Displacement Tracking Matrix" Međunarodne organizacije za migracije identificirao je 705.746 migranata u Libiji iz više od 44 nacionalnosti u travnju 2023. (arhivirano ovdje).

Libija je podijeljena nacija sa suprotstavljenim frakcijama koje se bore za vlast. Vojni zapovjednik Khalifa Haftar kontrolira istočnu Libiju, uključujući graničnu regiju s Egiptom. Zemlja je u krizi (arhivirano ovdje) od pada režima Muammara Gaddafija 2011. godine, oslabljena podjelama između Istoka i Zapada te stranim uplitanjem.

Iste libijske sigurnosne snage pojavljuju se u netočnim tvrdnjama kao i na snimci protjeranih migranata

Imajući na umu izvješća o libijskim protjerivanjima, AFP je koristio metode obrnutog pretraživanja kako bi pronašao prethodne primjere dvaju snimki s istim netočnim tvrdnjama da su migranti krenuli prema Italiji. Najstarije netočne tvrdnje koje smo mogli pronaći s videozapisima koji se podudaraju s onim na poljskom bile su s Twitter računa s imenom "@RadioGenova", koji je objavio prvi video 23. lipnja 2023. i drugi 25. lipnja 2023. Navodno na temelju Italije, engleskojezični račun uglavnom objavljuje videa protiv migranata.

Objave @RadioGenova uglavnom imaju slične opise kao poljski tweet: "Pogledajte, vojska od 500.000 ljudi spremna je napasti Italiju iz Libije. Prava apokalipsa. Zaustavite invaziju, spasite Europu!"

AFP zatim je pregledao arapskojezične društvene mreže putem računa provjerenih od strane AFP mreže i ključnih riječi, te pretrage obrnutim slikama i pronašao video koji ima izražene sličnosti s videozapisima u netočnim tvrdnjama. Objavljen je 7. lipnja na Facebooku od strane medijskog ureda brigade Tarek Ben Ziyad (TBZ) (arhivska poveznica). Ova brigada je militantna organizacija koju vodi Saddam Haftar, sin istočnog libijskog zapovjednika Khalife Haftara. "Veliki broj ilegalnih imigranata u Musaidu. Naša vojska je zaštitnica domovine", glasi natpis, nakon čega slijedi emotikon vatre.

Video je snimljen iz drugačijeg kuta i s druge strane ceste u odnosu na prvi video koji kruži s netočnim tvrdnjama, ali ključni detalji se podudaraju.

TBZ je također postavio objavu na Facebooku pod naslovom "Libijska granica" koja prikazuje sigurnosne snage i skupinu ljudi 1. lipnja.

U videu koji se koristi u poljskim tvrdnjama, s lijeve strane mogu se vidjeti dva pripadnika sigurnosnih snaga koji se pojavljuju u snimci od 7. lipnja kojeg je objavila brigada TBZ. AFP ih je označio plavim i crvenim krugom na usporednim snimkama zaslona u nastavku.

Ta dva čovjeka vidljiva su i u drugom videu istog marša objavljenom na TikToku 1. lipnja, kako je prikazano na zadnjoj snimci zaslona u nastavku, uz druge pripadnike sigurnosnih snaga označene zelenim i žutim krugom:

Uspoređivanje detalja ne omogućuje nam da točno odredimo trenutak kada je ova skupina migranata protjerana iz Libije, ali možemo reći da se to vjerojatno dogodilo između 31. svibnja i 1. lipnja, kada su na društvenim mrežama počele kružiti snimke o protjerivanju egipatskih državljana na istočnoj granici Libije.

Vizualne sličnosti i preklapanje datuma znače da možemo opovrgnuti teoriju da su ovi ljudi krenuli prema Italiji, pod pratnjom libijskih sigurnosnih snaga. Sada ćemo pogledati kamo su ti ljudi zapravo išli.

Geolokacija pokazuje da su sigurnosne snage bile na egipatskoj kontrolnoj točci

AFP je koristio metode obrnutog pretraživanja kako bi pronašao prethodne objave drugog videa iz netočnih poljskih tvrdnji i otkrio da je objavljen na Twitter računu egipatske medijske platforme RassdNews 2. lipnja s naslovom: "Libijske vlasti vraćaju tisuće ilegalnih imigranata u Egipat preko kopnenog pristaništa Mosaed". Datumska oznaka na snimci pokazuje 31. svibanj, 2023. (arhivirano ovdje)

Usporedba snimaka zaslona u nastavku pokazuje da se iste sigurnosne snage i zgrade pojavljuju na obje snimke:

AFP je pročitao natpise na arapskom jeziku na vozilima u obje snimke. Postoje fraze: "Direkcija sigurnosnih snaga Derna", "Policija", "Ministarstvo unutarnjih poslova", što ukazuje na to da vozila pripadaju policijskim postrojbama iz regije ovog grada u istočnoj Libiji. Logo na vozilima sliči onom na Facebook stranici Policijske direkcije Derna (arhivirano ovdje) i nacionalnoj oznaci libijske policije.https://www.tiktok.com/@ur3937ashraf.....alharsh

Logotip i tekst označeni su plavom bojom na sljedećoj slici:

AFP je također geolocirao videozapise. Funkcija Google Street View nije dostupna u Libiji pa su bili potrebni drugi izvori. Na satelitskim slikama na Googleu za Musaid, možemo pronaći neke zgrade koje se pojavljuju u videozapisima, među njima krov zelene boje koji možemo vidjeti na videu (označen ljubičastim okvirom u nastavku). 

Zahvaljujući drugoj snimci koju je objavila Al Jazeera Live (ovdje), AFP je prepoznao nekoliko istih zgrada, uključujući zgradu sa zelenim krovom, ogradu i sivu zgradu, obje označene zelenom bojom ispod. Zgrada s druge strane ceste, označena narančastom strelicom ispod, odgovara slikama Camel Hotela na Google kartama.

Iz ovoga možemo zaključiti da su videozapisi snimljeni u gradu Musaidu, 4,7 km od granične kontrolne točke s Egiptom (arhivska poveznica).

Kamo su ljudi išli?

Zahvaljujući ovom procesu geolokacije možemo zaključiti da drugi video pokazuje da ljudi hodaju prema jugu jer je Camel Hotel iza njih, a zgrada sa zelenim krovom je s njihove desne strane.

Na Google karti možemo vidjeti da cesta prema jugu prolazi blizu carinske točke (koja također ima zeleni krov) i velikog parkirališta ispred nje, smještenog otprilike 1 km, 15 minuta hoda, izvan grada, prema granici - ovi orijentiri odgovaraju videozapisima iz netočnih tvrdnji na poljskom.

Snimke zaslona u nastavku jasno pokazuju kako ljudi odlaze od Camel Hotela, označenog crvenim krugom: 

U videu iz TBZ objave od 7. lipnja, carinske zgrade sa zelenim krovom pojavljuju se na 19. sekundi. Na snimci zaslona u nastavku također možemo prepoznati iste dvije velike zgrade u gradu, kao što smo mogli identificirati na Googleu, jedna od njih je Camel Hotel.

Ispod, na Googleovim satelitskim slikama, označili smo zeleni krov carinskih zgrada smještenih s desne strane ceste izvan Musaida prema graničnoj točki. Zgrada je jasno vidljiva na satelitskim slikama na Googleu.

Prizori migranata kako ulaze u Egipat

Libijska nevladina organizacija sa sjedištem u Tobruku (arhivska poveznica) objavila je snimku 1. lipnja 2023., koju je originalno objavio korisnik TikToka 31. svibnja 2023., koja prikazuje stotine muškaraca kako prelaze granični prijelaz s Egiptom.

Stoga možemo pratiti cijelu rutu koja je pređena od centra grada Musaida do granične točke. Ljudi ulaze u Egipat pod pratnjom libijskih sigurnosnih snaga, a ne u Italiju kako se tvrdi u poljskim društvenim medijskim objavama. Nedugo nakon snimanja, oni također više nisu bili među migrantima u Libiji, kako bi se moglo zaključiti na temelju hrvatskih objava.

Velika većina migranata iz Libije nije putovala balkanskom rutom

Objave na društvenim mrežama na hrvatskom dijeljene u listopadu 2023. ne nude nikakve izvore za brojke koje navode. Službeni izvori UN-a i EU daju usporediv podatak ukupnog broja migranata registriranih u Libiji, no podaci o rutama migracija iz te države pokazuju kako je vrlo mali broj tih migranata u prošlosti odabrao zapadnobalkansku rutu.

Prema 47. Izvještaju o libijskim migrantima (arhivirano ovdje), kojeg je prikupila Međunorodna organizacija za migracije (IOM) Ujedinjenih naroda, u travnju 2023. bilo je 705.746 migranata u Libiji iz više od 44 države, od čega je više od polovice bilo smješteno u Zapadnoj Libiji. Čak 82% tih migranata dolazilo je iz samo pet država - Nigera (24%), Egipta (23%), Sudana (19%), Čada (12%) i Nigerije (4%).

Prema podacima agencije Europske unije za nadzor granica Frontex o glavnim migracijskim pravcima (.xls datoteka arhivirana ovdje), više od 1,3 milijuna migranata detektirano je na ulasku u EU putem zapadnobalkanske rute od siječnja 2009., od čega ih je 62.967 registrirano u prvih osam mjeseci 2023. Od tog broja, niti jedan migrant nije dolazio iz Nigera, osmero je krenulo iz Egipta, 39 iz Sudana, dva iz Čada i sedmero iz Nigerije - što znači da su migranti iz tih pet država činili manje od 0,09% ukupnog broja migranata. Od siječnja 2009., tek je 3.718 migranata iz tih država detektirano na zapadnobalkanskoj ruti - manje od 0,3% svih detektiranih migranata.

Prema načelniku Uprave za granicu Ministarstva unutarnjih poslova RH, Zoranu Ničenu, ilegalni prelasci granice u Hrvatsku porasli su ove godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine (arhivirano ovdje). Govoreći za Hrvatski radio, Ničeno je 1. listopada 2023. rekao kako je policija zabilježila 54.593 ilegalnih prelaska granice u 2023. godini do 30. rujna. Prema izvještaju Ministarstva o tražiteljima azila, ukupno je 24.367 migranata imalo status tražitelja azila u Hrvatskoj u prvoj polovici 2023. (arhivirano ovdje). Od ove brojke, više od polovice bili su Afganistanci (5.925), Rusi (3.650) i Turci (3.004). Tokom istog razdoblja, bilo je registrirano 40 tražitelja azila iz Sudana, 30 iz Nigerije, devet iz Egipta, dva iz Čada i niti jedan iz Nigera - što znači da je ovih pet nacionalnosti predstavljalo oko 0,33% svih tražitelja azila u Hrvatskoj u prvoj polovici 2023.

Preferira se središnja mediteranska ruta

Prema ovoj analizi iz 2020. (arhiviranoj ovdje) koju je izradio Združeni podatkovni centar o prisilnim preseljenjima, kolaboracija između Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Svjetske banke, Libija je istovremeno i tranzitno središte za legalne i ilegalne migracije, kao i odredišna zemlja za međunarodne migrante, uključujući i izbjeglice. Iako je Europa najpopularnija željena destinacija, ona nije cilj svih migranata - u 2017. i 2018., preferirane konačne destinacije zabilježene na točkama nadzora tokova bile su Libija, Italija, Francuska, Njemačka i Egipat. Neke države, poput Egipta, Čada, Malija i Nigera, pojavljivale su se i kao ishodišne zemlje nekih migranata, te željene destinacije drugih migranata.

Za migrante u Libiji koji pokušavaju doseći Europu, središnja mediteranska ruta (morem do Italije) je uvelike najčešći izbor. Prema podacima Frontexa o putevima migracija, od 14.317 migranata iz Nigera, Egipta, Sudana, Čada i Nigerije zabilježenih u pokušaju ulaska u Europu u prvih osam mjeseci 2023., čak 12.526 je putovalo središnjim mediteranskim tokom - što je 87,5%. Ukupno je 1.449 - daljih 10,7% - putovalo istočnim mediteranskim putem (morem ili kopnom do Grčke), dok je preostalih 1,8% putovalo zapadnoafričkom, zapadnobalkanskom, zapadnom mediteranskom, te kružnom rutom od Albanije do Grčke, putem preko istočnih granica ili crnomorskom rutom.

Frontex navodi u svojem izviješću za listopad kako je svaka druga detekcija na vanjskim granicama EU do kraja rujna 2023. bila na središnjoj mediteranskoj ruti, no i da se broj prelazaka smanjio za trećinu u odnosu na prethodni mjesec. Većina migranata koja je putovala ovom rutom krenula je iz Sirije, Gvineje i Obale bjelokosti.

Druga država spomenuta u hrvatskim objavama, Tunis, također je istovremeno i ishodišna i tranzitna zemlja za mnoge migrante koji pokušavaju prijeći središnju mediteransku rutu. Prema UNHCR-u, na kraju 2022. bilo je 8.940 izbjeglica u Tunisu, od čega velika većina iz Obale bjelokosti i Sirije. Sami Tunižani bili su treća najbrojnija nacija koja je pristizala u Italiju morskim putem u prvih osam mjeseci 2023.

Od 11.353 Tunižana koje je registrirao Frontex u istom periodu 2023., 11.294 pokušalo je putovati središnjom mediteranskom rutom. Isto je bilo i s većinom državljana Obale bjelokosti - 14.027 od 14.987 pokušalo je putovati istom rutom, dok je daljih 905 probalo ići zapadnoafričkom putanjom. Od 16.099 državljana Gvineje koje je zabilježio Frontex u istom razdoblju, 14.862 ih je pokušalo prijeći središnjom mediteranskom rutom, dok je daljih 1.048 pokušalo prelazak zapadnoafričkom i zapadnom mediteranskom.