"Nije ovo prirodna pojava, a vi recite šta hoćete", napisao je korisnik na Facebooku na hrvatskom 19. srpnja 2023., u objavi u kojoj je podijelio video serije fotografija gustih oblaka kako se približavaju Zagrebu. "Baš 'prirodna' pojava s 'prirodnim' oblacima kakve cesto vidjamo,na samom "vrhuncu" toplinskog vala", napisao je drugi, koji je podijelio fotografije i snimke oluje.

Drugi su za oluju krivili HAARP (High-frequency Active Auroral Research Program) postrojenje koje se nalazi na Aljasci, na primjer ovdje, ovdje ili ovdje. Neki su tvrdili da je oluja proizvedena u tunelima akceleratora čestica CERN-a ispod Alpa, ili da su je uzrokovale "antigravitacijske kugle koje guraju oblake".

Tvrdnje koje sugeriraju da je oluja uzrokovana nekom vrstom vanjskog faktora podijeljene su oko 7,000 puta na hrvatskom. No, meteorološki stručnjak je za AFP rekao da je oluja prirodna pojava, čija je mehanika dobro poznata.

Oluja 19. srpnja obilježili su vjetrovi jakosti od olujnih do orkanskih, što je čini jednom od najjačih ikad zabilježenih u regiji, prema Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ). Četiri osobe su poginule u Hrvatskoj (arhivirano ovdje) i više od 2000 zgrada je oštećeno.

"Vjerojatnost da je ovo prirodna pojava je 99,9 posto, dakle manje od promila šanse da nije", kazao je za AFP atmosferski fizičar i profesor meteorologije na Sveučilištu u Zagrebu Branko Grisogono u telefonskom razgovoru 21. srpnja 2023.

"Pri tome mislim da nije HAARP", kazao je Grisogono. "S druge strane nije prirodno u tome da postoji 98 posto šanse da je uzrokovano ljudskom aktivnošću, antropogenim zagrijavanjem klime."

"Ovo podupiru podaci - atmosfera se sve više zagrijava. U prošlosti, imali smo glacijacije, imali smo periode hlađenja i zagrijavanja, no razina CO2 je uvijek slijedila temperature. Sada imamo obrnut slučaj. Temperature sada prate razine stakleničkih plinova, to pokazuje ulogu čovjeka."

Grisogono je kazao da je oluja 19. srpnja bila očekivana, te da su znanstvenici znali da su takve vremenske pojave moguće.

U priopćenju izdanom 20. srpnja 2023., DHMZ je naveo kako su uvjeti za pljuskove i grmljavinu u središnjoj Hrvatskoj prognozirani u općoj prognozi s 18. na 19. srpnja, a naznake u izgledima vremena za kopno dane su već 16. srpnja 2023.

Prognoze izdane 18. i kasnije 19. srpnja 2023. dale su i mogućnost nevremena praćenog jakim vjetrom. Izdano je i narančasto upozorenje za grmljavinsko nevrijeme od 18. srpnja, dok je razina upozorenje podignuta na crvenu 19. srpnja iza 15 sati.

Zamjenik ravnateljice DHMZ-a Ivan Güttler također je kazao kako je oluja prirodni fenomen. "Ovo je bila prirodna pojava kakva se pojavljuje širom svijeta, posebno u Americi", kazao je Güttler za Faktograf nakon oluje (arhivirano ovdje). "Ne vidim baš nikakve veze s HAARP-om i na koji način bi HAARP djelovao."

Superćelijske oluje

DHMZ je objavio kako je grmljavinsko nevrijeme bilo izuzetno jako i bilo je samo dio dugoživućeg grmljavinskog nevremena većih prostornih dimenzija, u okviru kojeg su se stvarale grmjavinske superćelije. Radi se o silovitim vremenskim sustavima s izraženom rotacijom.

Kao što je objašnjeno u ovom obrazovnom članku National Geographica (arhiviranom ovdje), kako bi nastale superćelije potreban je topao, vlažan zrak, u kombinaciji s nestabilnom atmosferom i vjetrom koji se na različitim razinama reće različitim brzinama u različitim smjerovima, što se naziva smicanjem vjetra.

U ovom zapisu Brittanice piše kako su dugovječne superćelijske oluje najintenzivnija vrsta grmljavinskih oluja. "Superćelije mogu trajati dva do šest sati. One su oluje koje najizglednije mogu uzrokovati spektakularne vjetrove i štetu od tuče, kao i snažna tornada", piše.

Energija za ovu oluju dolazi primarno iz latentne topline koja se otpušta kada se vodena para kondenzira kako bi formirala kapljice oblaka, piše Brittanica.

Prema NASA-i, kako će porast atmosferskih temperatura zbog klimatskih promjena omogućiti zadržavanje više vlage u atmosferi, povećano isparavanje dovest će do češćih i snažnijih oluja.

I Grisogono je naveo kako definitivno možemo očekivati više takvih oluja u budućnosti. "Procjenjujem da ćemo imati dvije takve oluje u sljedećih četiri do pet godina", kazao je Grisogono za AFP.

Istraživanje koje su u siječnju 2023. objavili znanstvenici sa Sveučilišta Northern Illinois također je ukazalo da bi superćelijske oluje mogle postati učestalije u budućnosti (članak arhiviran ovdje) zbog zagrijavanja klime. Predviđaju da će se u SAD-u oluje početi pojavljivati ranije u sezoni oluja, te da će biti jačeg intenziteta nego prije.

HAARP ne može utjecati na klimu

HAARP je istraživački program koji od 2015. godine vodi Sveučilište u Aljasci u Fairbanksu, nakon što ga je Američko ratno zrakoplovstvo predalo sveučilištu.

Koristi najmoćniji visokofrekventni (HF) odašiljač na svijetu za proučavanje ionosfere i fizičkih procesa koji djeluju u najvišim dijelovima naše atmosfere, prema web stranici programa. Znanstvenici HAARP-a to čine koristeći HF radio odašiljače za grijanje malih područja ionosfere i promatranje učinaka.

HAARP je bio predmet brojnih teorija zavjere, uključujući tvrdnje o manipulaciji vremena, koje opovrgava na svojoj stranici s često postavljenim pitanjima (FAQ).

Prema službenoj stranici, radio valovi koje emitira HAARP-ov odašiljač ne apsorbiraju se u dijelu atmosfere koji proizvodi vremenske uvjete. "Budući da nema interakcije, nema načina za kontrolu vremena", stoji u objašnjenju na FAQ stranici.

Zamjenik ravnatelja DHMZ-a, Güttler, također je nakon oluje postavio objavu na LinkedInu, dijeleći poveznicu na HAARP-ovu FAQ stranicu i sažimajući da HAARP emitira usmjerene radio valove frekvencije do 10 MHz. "Za usporedbu, Radio Banovina emitira na 93.2 Mhz", napisao je Güttler, referirajući se na popularnu lokalnu radio stanicu.

AFP je ranije pisao o neosnovanim tvrdnjama na društvenim mrežama da je HAARP odgovoran za čudne vremenske pojave pa čak i optužbe da može uzrokovati potrese.

Energije na CERN-u su zanemarive

Tvrdnje nekih korisnika društvenih mreža da je Europska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) nekako bila uključena u oluju u Zagrebu su također neosnovane.

CERN, smješten na francusko-švicarskoj granici, dom je najvećeg i najmoćnijeg akceleratora čestica na svijetu, Velikog hadronskog sudarača (arhivirano ovdje), koji se koristi za istraživanje fizike atoma i subatomskih čestica.

Profesor Davor Horvatić sa Zavoda za teorijsku fiziku čestica i polja Sveučilišta u Zagrebu, rekao je za AFP 25. srpnja 2023. da ne postoji mehanizam kojim bi sudarači čestica mogli značajno utjecati na klimu. "Energije u akceleratoru čestica zaista su velike, kada govorimo o fizici čestica, ali u stvarnom svijetu govorimo o milijuntom dijelu joulea", rekao je Horvatić. "Jedan joule je energija potrebna da se kilogram mase podigne na visinu od nekih deset centimetara."

CERN je također bio meta lažnih tvrdnji o svojim kapacitetima, poput one koju je AFP istraživao, da bi nekako mogao stvoriti crne rupe sposobne progutati Zemlju.

CERN na svojoj web stranici napominje da LHC "promatra prirodu na fundamentalnoj razini, ali na nju ne utječe". Također objašnjava da ne utječe na vremenske pojave. "Magneti u CERN-u imaju elektromagnetsko polje, koje je sadržano unutar samih magneta i stoga ne može utjecati na magnetsko polje Zemlje, niti na vremenske uvjete. Snaga magneta LHC-a (8.36 tesle) usporediva je s magnetskim poljem koje se nalazi u PET-MRI skenerima (do 9.4 tesle), koji se redovito koriste za snimanje mozga", kaže organizacija u svojim odgovorima na upite s društvenih mreža.

Zagrijavanje klime je posljedica ljudskih aktivnosti

Vodeći klimatski znanstvenici slažu se da su klimatske promjene stvarne i uzrokovane ljudskim aktivnostima.

Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), međunarodno stručno tijelo koje broji 195 država članica, upozorio je u svom izvješću za 2023. da su "ljudske aktivnosti, prvenstveno kroz emisije stakleničkih plinova, nedvosmisleno uzrokovale globalno zagrijavanje, s globalnom površinskom temperaturom koja je u 2011-2020. dosegla 1,1 stupanj Celzija iznad razdoblja od 1850-1900.".

U svojem izvješću za 2021., IPCC je kazao: "Neupitno je da su ljudski utjecaji zagrijali atmosferu, oceane i kopno."

Izvještaje IPCC-a pripremaju stotine znanstvenika iz mnoštva država koji u svojem radu pregledavaju tisuće znanstvenih istraživanja.

Ovdje pročitajte ostale AFP-ove provjere vezane uz klimu na engleskom ili ovdje na hrvatskom.