Poplava stvarnih slika iz Izraela i Gaze otkrivala je užase sukoba koji je izbio 7. listopada kada su Hamasovi militanti krenuli u napad bez presedana na južni Izrael, ali one se natječu za pozornost s netočno predstavljenim scenama iz građanskog rata u Siriji.

AFP-ovi stručnjaci za provjeru činjenica su razotkrili mnoge objave na društvenim mrežama u kojima se pogrešno opisuju snimke i fotografije iz Sirije, od kojih neke potječu čak iz 2013., u ratu iskrivljenih narativa koji se odvija paralelno sa stvarnim borbama između Izraela i militanata Hamasa.

Učiteljeva snimka prestravljenih školaraca, kao i drugi netočno predstavljeni isječci na internetu, trebala je prikazati stvarnost dugotrajnog građanskog rata u Siriji pod predsjednikom Bašarom al-Asadom koji je izbio 2011.

Snimljeno je topničko granatiranje sirijskog režima 2. prosinca 2023. u selu Afes, za koje je organizacija spasilaca Bijele kacige koja djeluje u područjima sjeverne Sirije pod kontrolom pobunjenika rekla za AFP da su šrapneli pogodili učionice i ranili nekoliko učenika.

Jedan je učitelj kasnije preminuo od rana zadobivenih u bombardiranju.

Ali korisnici društvenih medija, neki s velikim brojem sljedbenika, netočno su tvrdili da snimka prikazuje zločine stotinama kilometara daleko u pojasu Gaze, gdje Izrael provodi svoju vojnu ofenzivu protiv Hamasa.

Neke objave na platformi X, nekadašnjem Twitteru, netočno su tvrdili da snimka prikazuje izraelske snajperiste kako pucaju na djecu.

Ravnatelj škole Kenan Masoud, koji je za AFP rekao da pokušava ponovno otvoriti školu i da ga proganjaju vriskovi djece, opisao je dezinformacije kao "tužne i odvratne."

"Fotografije djece i ranjenika nisu roba za prodaju," rekao je.

'Pravi užasi'

Ismail al-Abdullah, volonter Bijelih kaciga, rekao je da netočno predstavljanje potkopava "težinu istinskih užasa s kojima se suočavaju civili" na palestinskom teritoriju i u Siriji.

"Naša priča nije fikcija koju ljudi mogu promijeniti kako bi smislili drugu priču," rekao je za AFP.

Čini se da se netočno predstavljena snimka škole natječe na internetu sa stvarnim slikama djece u Gazi - među najteže pogođenima smrtonosnim ratom - koje profesionalni novinari često snimaju izlažući se velikom riziku.

Netočno predstavljene snimke, kažu stručnjaci, iskrivljuju položaj civila u obje ratne zone i razumijevanje tih sukoba u javnosti.

Jedna snimka, za koji je u objavama navedeno da prikazuje užase u Gazi, zapravo je prikazivala sirijskog dječaka 2014. kako plače za ubijenom braćom i sestrama. Drugu fotografiju iz 2013. koja prikazuje mrtvu sirijsku djecu korisnici su na sličan su način netočno predstavili na internetu, uključujući i američku zastupnicu kongresa.

"Svrha dezinformacija nije samo natjerati vas da povjerujete u neistinu, nego polarizirati vas protiv 'druge strane'," rekao je za AFP Lee McIntyre, znanstveni novak na Sveučilištu u Bostonu.

"Dezinformatori imaju tendenciju koristiti slike koje imaju visok emocionalni naboj. Nije važno jesu li te slike iz sadašnjeg sukoba ili iz prošlosti."

Među onima koji recikliraju stare slike ima i istaknutih utjecajnih osoba koje imaju povijest negiranja zločina sirijskog režima, uključujući njegovu dobro dokumentiranu upotrebu kemijskog oružja na vlastitom narodu, prema digitalnoj istraživačkoj skupini Bellingcat.

Mnogi kreatori koji dijele takve dezinformacije na platformi X iskorištavaju program dijeljenja prihoda od oglasa za koji istraživači kažu da potiče netočan i ekstreman sadržaj osmišljen za povećanje angažmana.

Među njima je ultra-desničarski američki bloger Jackson Hinkle, koji je u studenom podijelio sliku žene koja drži autić i silazi niz stepenice zgrade oštećene šrapnelima, uz natpis: "Ne možete slomiti palestinski duh."

Fotografija je zapravo snimljena 2016. godine u sirijskom gradu Homsu, utvrdili su AFP-ovi provjerivači činjenica obrnutim pretraživanjem slika.

'Sjene sumnje'

"Opasnost netočnog predstavljanja je u tome što pada u ruke poricateljima i daje im jednostavan način da odbace legitimne tvrdnje," rekao je Roger Lu Phillips, pravni direktor u Sirijskom centru za pravdu i odgovornost.

Netočno označavanje pravih snimaka kao što je isječak škole u selu Afes nije novost jer se stare slike zloupotrebljavaju na internetu za ilustraciju drugih ratnih zona, poput Ukrajine.

Netočno predstavljanje "često se radi u propagandne svrhe," a ponekad "iz čiste lijenosti," rekao je Phillips.

Takve dezinformacije "stvaraju sjene sumnji u srcima ljudi," rekao je Ranim Ahmed iz grupe za ljudska prava The Syria Campaign.

Dodala je da ni to moglo natjerati promatrače da "se odluče za šutnju umjesto pokazivanje solidarnosti ili zalaganje za ljudska prava."

Zbunjenost oko toga što je doista iz sadašnjeg sukoba također ugrožava buduće istrage ratnih zločina, rekli su stručnjaci.

"Važno je pristupiti slikama s elementom opreza," rekla je za AFP Sophia Jones, istraživačica Human Rights Watcha.

Takve neistine "pridonose opasnom nedostatku povjerenja u sve slike i događaje koji se odvijaju na terenu," čak i kada postoje dokumentirani primjeri zlostavljanja i ratnih zločina.