"Pokušavam reći ljudima da koralji vole toplu vodu i da je izbjeljivanje i dobivanje novih simbionata otpornih na toplinu jednostavno način na koji se koralji prilagođavaju kada voda postane toplija. Evo što kaže znanost," piše u objavi na platformi X od 7. lipnja 2024., uz poveznicu na izvješće o nedavnoj studiji o morskoj biološkoj raznolikosti u ekstremnim uvjetima u okolišu (arhivirano je ovdje i ovdje).

Tvrdnja se širila i drugdje na engleskom i talijanskom.

Ove godine Zemlja je doživjela četvrti zabilježeni događaj globalnog izbjeljivanja (arhivirano je ovdje) - i drugi u desetljeću - fenomen za koji znanstvenici kažu da je potaknut antropogenim globalnim zagrijavanjem (arhivirano ovdje).

"Predviđanja klimatskih modela za koraljne grebene već godinama sugeriraju da će se učestalost i intenzitet utjecaja izbjeljivanja povećati kako se ocean zagrijava," rekla je Jennifer Koss, direktorica Programa za očuvanje koraljnih grebena Nacionalne uprave za oceane i atmosferu, u izjavi u travnju (arhivirano je ovdje).

Ipak, objave su najnovije u nizu tvrdnji koje netočno prikazuju utjecaj zagrijavanja oceana na zdravlje koralja, fokusirajući se ovaj put na studiju o morskim jezerima regije Raja Ampat u Indoneziji (arhivirano je ovdje, ovdje i ovdje). AFP je opovrgao nekoliko takvih tvrdnji o koraljnim grebenima ovdje, ovdje i ovdje na engleskom.

Koautorica studije Adriana Alzate izjavila je za AFP 18. srpnja 2024. da prikaz "procvata koralja" na višim temperaturama previše pojednostavljuje problem koji je u pitanju i "netočno predstavlja značajan gubitak bioraznolikosti i ekološke promjene koje se događaju u ekosustavima koraljnih grebena širom svijeta."

Koralji u morskim jezerima pretežno su masivne, submasivne i pokrovne vrste (arhivirano je ovdje) jer je utvrđeno da su otporniji na ekstremne vremenske uvjete (arhivirano je ovdje).

Raznolikost je ugrožena

Regija u studiji dio je Koraljnog trokuta, globalne žarišne točke bioraznolikosti koja je dom za više od 600 vrsta koralja koji grade grebene – što predstavlja oko 75 posto svih vrsta poznatih znanosti – i 3.000 vrsta grebenskih riba, prema timu za istraživanje oceana američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (arhivirano je ovdje i ovdje).

U usporedbi, Karipska mora sadrže samo 65 do 75 vrsta koralja koji grade grebene (arhivirano je ovdje).

Zagrijavanje utječe na oceane kroz porast razine mora zbog toplinskog širenja, zakiseljavanja oceana i izbjeljivanja koralja, a Koraljnom trokutu takvi utjecaji nisu strani.

Znanstvenici su ranije izvijestili o bolesti koralja - uključujući izbjeljivanje - u Raja Ampatu (arhivirano je ovdje).

Studija o regiji iz 2024. "utvrdila je da je u morskim jezerima u toplijim uvjetima (do 31 stupanj Celzijusa ili 88 Fahrenheita) prisutno 37 vrsta tvrdih koralja."

"To je samo 7 posto regionalne raznolikosti i znači da je 93 posto vrsta koralja izgubljeno u tim toplijim vodama," rekla je Alzate sa Sveučilišta Wageningen.

Povrh toga, u objavama je netočno predstavljen utjecaj prilagodbe na ekosustave u oceanima.

"Koralji se ne 'prilagođavaju' toplijim vodama izbjeljivanjem i prihvaćanjem novih simbionata," rekla je.

Svaka potencijalna prilagodba ovisi o broju genetskih i okolišnih faktora.

"Prilagodba koralja, ili bilo kojeg organizma, odnosi se na proces na razini populacije, a ne nešto što se može dogoditi tijekom života jedne jedinke. Ne radi se o tome da se pojedinačni koralji trenutno prilagođavaju novim uvjetima," rekla je Alzate.

"Iako studija sugerira da bi neki koralji mogli imati potencijal za prilagodbu na više temperature, to je dugotrajan proces i studija se ne bavi trenutnim i ozbiljnim prijetnjama s kojima se koralji suočavaju danas."

Brzo zagrijavanje

Oceani se zagrijavaju brzo, što remeti krhku ravnotežu čitavih podvodnih ekosustava.

NASA-ini znanstvenici procjenjuju da se 90 posto globalnog zagrijavanja događa u oceanima (arhivirano je ovdje), jer voda apsorbira toplinu iz emisija ugljika koje stvaraju ljudi.

Grebeni postoje tisućljećima, ali istraživači sada sve više ispituju učinak brzog, ponavljanog i intenzivnog izbjeljivanja na ekosustave.

Prema Terryju Hughesu, istaknutom znanstveniku za koralje i direktoru Australskog istraživačkog vijeća Centra izvrsnosti za studije koraljnih grebena (arhivirano je ovdje), ključ je ispitati kako se "mješavina vrsta koje se pojavljuju na grebenima ili blizu njih promijenila u posljednje vrijeme" ( arhivirano je ovdje).

Međuvladin panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama kaže da se "daljnja degradacija grebena zbog budućih klimatskih promjena sada čini neizbježnom, s ozbiljnim posljedicama za druge morske i obalne ekosustave" (arhivirano je ovdje).

Više AFP-ovih izvješća o klimatskim dezinformacijama dostupno je ovdje.