"Savjeti da se treba štititi od sunca su bili pogrešni", napisao je hrvatski molekularni biolog i poduzetnik Gordan Lauc u objavi na Facebooku od 20. kolovoza 2024., u kojoj dijeli studiju iz 2024. o mogućim koristima većeg izlaganja ultraljubičastom svjetlu. Napominjući da ipak ne bi trebalo ići na kupanje u podne "bijeli kao sir", Lauc kaže da bi se ljudi trebali "polagano izlagati Suncu na proljeće", kako bi razvili "prirodnu zaštitu (pocrnili)". Lauc zatim tvrdi kako "sunčanje kada se namažete kremama koje blokiraju UV zračenje također nema smisla".

Njegova objava je ubrzo privukla pažnju i podijeljena je više od 300 puta u roku tjedan dana, a mnogi komentatori su se fokusirali na dio savjeta o "nekorištenju kreme za sunčanje". "Bez farmaceutskih krema protiv sunca", napisao je jedan od korisnika. "Nikad ne mažem kožu tim kemikalijama", napisao je drugi. "E kad bi ovo barem svi ovo pročitali i prestali kupovati one otrove od zaštitnih faktora", zaključio je jedan od komentatora.

Međutim, većina Laucovih savjeta je netočna i potencijalno opasna za zdravlje. Autori studije rekli su AFP-u da ne znaju jesu li njihovi podaci primjenjivi na sunčanije zemlje poput Grčke ili Hrvatske te da njihova studija ne sugerira da ljudi ne bi trebali koristiti kremu za sunčanje. Specijalistica dermatologije za AFP je rekla da preplanulost ne smanjuje oštećenje kože i rizik od raka te da bi se krema za sunčanje trebala koristiti svakodnevno na svim izloženim dijelovima kože, čak i tijekom zimskih mjeseci. Isto upozorenje i savjet ponavljaju i mnoge institucije i organizacije specijalizirane za borbu protiv raka. 

Sunčeve zrake su opasne

Sunce emitira tri glavne vrste elektromagnetskog zračenja koje dopire do površine Zemlje - vidljivu svjetlost, infracrvenu svjetlost i ultraljubičasto svjetlo. Više od polovice tog zračenja je u infracrvenom spektru, koji zagrijava atmosferu i površinu. Infracrvena i vidljiva svjetlost su obje neionizirajuće zračenje - nemaju dovoljno energije da bi uzrokovale molekularna i stanična oštećenja u našim tijelima. Međutim, oko 5% Sunčevog zračenja koje dopire do površine je ultraljubičasto svjetlo, koje ima dovoljno energije da ošteti molekule u našim stanicama.

Svaki treći dijagnosticirani karcinom je rak kože, a znanstvenici su prepoznali izlaganje ultraljubičastom svjetlu kao glavni faktor koji doprinosi njegovom razvoju (arhivirano ovdje). Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), prekomjerna izloženost ultraljubičastom svjetlu može uzrokovati akutne i kronične štetne zdravstvene učinke na koži, očima i imunološkom sustavu.

Nakon procjene više od 1.000 znanstvenih studija, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) zaključila je da je sunčevo zračenje kancerogeno za ljude, te da uzrokuje maligni melanom i nemelanocitni rak kože (arhivirano ovdje). Osim što uzrokuje rak, izloženost Suncu može uzrokovati prerano starenje kože (arhivirano ovdje) te oštetiti oči (arhivirano ovdje).

"Svakako je vrlo važno paziti na način i vrijeme izlaganja suncu zbog rizika koje prekomjerno sunčanje može donijeti", rekla je dermatologinja Snježana Kramarić iz poliklinike Bagatin u e-mailu za AFP 28. kolovoza 2024. "Uz moguću pojavu opeklina, a potom hiperpigmentacija, dugotrajno izlaganje suncu bez odgovarajuće zaštište značajno povećava rizik od razvoja raka kože."

Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), "najbolji način zaštite zdravlja kože je ograničiti vrijeme izlaganja Suncu." U svojim preporukama za 2024. godinu (arhivirano ovdje), HZJZ predlaže ograničavanje vremena provedenog na suncu i izbjegavanje boravka vani između 10 i 17 sati. Ako to nije moguće, HZJZ preporučuje prekrivanje kože odjećom, nošenje šešira širokog oboda, sunčanih naočala i korištenje kreme za sunčanje.

Studija je pogrešno interpretirana

Znanstvena studija koju je Lauc povezao u svojoj objavi (arhivirano ovdje), pod naslovom "Veće izlaganje ultraljubičastom svjetlu povezano je s nižom smrtnošću: Analiza podataka iz studije UK Biobank", objavljena je u rujanskom izdanju časopisa Health and Place. Prema glavnim zaključcima studije, "dokazi sugeriraju koristi izlaganja ultraljubičastom (UV) svjetlu za nekoliko zdravstvenih ishoda."

Istraživači su proučavali podatke iz UK Biobank baze podataka (arhivirano ovdje) - velikog biomedicinskog istraživačkog sustava koji sadrži informacije o genetici, životnim navikama i zdravlju, te biološke uzorke od oko pola milijuna sudionika iz UK-a. Proučavali su povezanost između izloženosti UV zračenju sudionika europskog podrijetla svjetle puti i njihovih ishoda smrtnosti te su pronašli moguću povezanost između izloženosti UV zračenju i niže smrtnosti u nekoliko kategorija.

Međutim, postoji velika razlika između ovog zaključka studije, koji kaže da je potrebno daljnje istraživanje optimalne količine izloženosti UV zračenju i Laucovih izričitih preporuka da ne treba izbjegavati Sunce i da "nema smisla" koristiti kremu za sunčanje. AFP je kontaktirao autore studije putem e-pošte i dobio odgovor da studija ne podržava takve preporuke.

Prema profesoru Richardu Welleru sa Sveučilišta u Edinburghu, jednom od autora studije, nalazi ne sugeriraju da ljudi ne bi trebali koristiti kremu za sunčanje. "Nismo proučavali korištenje krema za sunčanje, pa ne možemo komentirati to," rekao je Weller u e-poruci AFP-u 22. kolovoza 2024. "Međutim, sunčane opekline - koje krema za sunčanje može smanjiti - povezane su s povećanim rizikom od melanoma."

Weller je također objasnio da su dostupni podaci primjenjivi samo na stanovništvo Ujedinjenog Kraljevstva, koje prima manje sunčeve svjetlosti nego zemlje na nižim geografskim širinama. "Proučavali smo dvije mjere koje bi dale široki pokazatelj razlika u relativnoj količini sunčeve svjetlosti koju su ljudi primili," rekao je Weller. "Kod obje mjere smo otkrili da su ljudi u UK-u koji su primali više sunčeve svjetlosti imali manje srčanih bolesti i raka te su živjeli dulje. Ne znamo jesu li naši podaci primjenjivi na sunčanije zemlje poput Grčke."

Weller je također odbacio ideju da ne bi trebalo biti ograničenja u izloženosti UV zračenju. "Više nije nužno bolje," rekao je. "Za populaciju bijele puti u zemlji s manje svjetlosti poput UK-a, povećana sunčeva svjetlost je pokazala povezanost s boljim zdravljem, ali ovi podaci su prikupljeni u UK-u i ne znamo što bi se dogodilo s višim razinama sunčeve svjetlosti."

Trenutne stručne smjernice u UK-u, koje su objavili i Nacionalna zdravstvena služba (NHS) i neprofitna organizacija Cancer Research UK, također preporučuju korištenje obilne količine kreme za sunčanje sa SPF 30+, prekrivanje što većeg dijela tijela odjećom, boravak u hladu i potpuno izbjegavanje Sunca u doba dana kada je njegovo zračenje najjače.

Ten nije zamjena za kremu za sunčanje

Prema američkoj Zakladi za rak kože, tamnjenje je "suprotno od zdravlja" (arhivirano ovdje). Iako se često povezuje s dobrim zdravljem, preplanulost je dokaz oštećenja DNK u koži. "Tamnjenje oštećuje vaše stanice kože i ubrzava vidljive znakove starenja", naglašava Zaklada. Više studija proučavalo je zaštitu od UV zraka koju pruža preplanulost i otkrilo da je ona ekvivalentna kremi za sunčanje sa zaštitnim faktorom (SPF) od 3 do 4. Na svojoj FAQ stranici o sigurnosti na suncu (arhivirano ovdje), Johns Hopkins Medicine upozorava da "tamnjenje ne sprječava rak kože".

HZJZ preporučuje korištenje kreme za sunčanje s najmanje SPF 15 u izdašnim količinama, "najčešće izdašnije nego što se pretpostavlja da je dovoljno". Djeca bi trebala koristiti kremu sa SPF najmanje 50, a krema za sunčanje treba se ponovno nanijeti svaka dva sata kako bi zadržala svoju zaštitu. Američka akademija dermatologije (AAD) preporučuje korištenje SPF-a od najmanje 30.

"Mnogi ljudi misle da su sigurni i zaštićeni od štetnog djelovanja Sunca kad im koža potamni, pa prestaju koristiti zaštitne kreme i dulje borave na suncu", rekla je Kramarić. "Osunčani ten nas štiti od pojave opeklina, ali ne smanjuje rizik od oštećenja kože i razvoja raka kože. Čak i ako imate prirodno tamniju kožu ili vam je koža već potamnila na suncu, važno je i dalje koristiti kremu za sunčanje, nositi odgovarajuću odjeću i potpuno izbjegavati izlaganje Suncu između 11 i 16 sati."

Svi stručnjaci naglašavaju da se krema za sunčanje treba koristiti tijekom cijele godine. "UV zračenje je prisutno tijekom cijele godine, čak i ako je oblačno vrijeme", rekla je Kramarić. "Mi dermatolozi preporučujemo svakodnevno korištenje kreme sa zaštitnim faktorom dijelovima kože koji su izloženi Suncu - poput lica, vrata i ruku. Čak i u zimskim mjesecima, sunčeve zrake oštećuju kožu."

Lauc je i prije dijelio dezinformacije o zdravlju

Kao cijenjeni molekularni biolog u to vrijeme, Lauc je imenovan jednim od vladinih savjetnika na početku pandemije COVID-a 19 u Hrvatskoj, kada je isprva upozoravao javnost na opasnosti bolesti. Međutim, kasnije je postao jedan od najistaknutijih javnih kritičara cjepiva protiv COVID-a 19 i mjera protiv te bolesti. Izbacili su ga iz vladinog panela u studenom 2021. (arhivirano ovdje), nakon što je pozvao građane na javne prosvjede protiv COVID-19 potvrda i optužio vladu da glumi pokojnog jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita - "propisujući ljudima kako da ostanu zdravi".  

Na društvenim mrežama i u javnosti, Lauc je od tada iznio više netočnih i obmanjujućih tvrdnji o COVID-u 19 i cjepivima, koje su opovrgnuli AFP i hrvatska web stranica za provjeru činjenica Faktograf, na primjer ovdje i ovdje (arhivirano ovdje i ovdje).

AFP je prethodno opovrgnuo druge netočne tvrdnje o utjecaju Sunca na zdravlje ovdje na srpskom i ovdje na engleskom.

Ostale AFP-ove istrage na temu zdravlja možete pronaći ovdje na hrvatskom, ovdje na srpskom ili ovdje na engleskom.

6. rujna 2024.Tekst je nadopunjen točnim citatom iz netočne objave, a naslov je dorađen radi preciznosti