"Sedamdesete" stoji u opisu slike objavljene na Facebooku 15. listopada 2024. Crno-bijela slika prikazuje grupu mladih bjelkinja koje poziraju na ulici u štiklama, mini suknjama i s natapiranim frizurama. Ovu objavu sa istom snimkom objavila su i dva hrvatska medija, ovdje i ovdje. U tekstovima se analiziraju modni trendovi tog razdoblja kroz komentare s Facebooka, evocirajući nostalgiju i sugerirajući da su se žene tada oblačile s više slobode i kreativnosti nego danas. "Djevojke tada i sada nespojivi spoj, sve prirodna lepota i stil oblačenja. Danas zavladala katastrofa...", piše u jednom od komentara na Facebook objavi.

Ista slika uz slične komentare objavljena je i na srpskom jeziku. "Vreme 70-tih bez gume, hijelurona, kupljenih diploma, traka za trčanje, dijeta, režima, blogova i uvijanja dok pričaju ... kad su devojke bile dame," piše u opisu slike na srpskom jeziku objavljene istog dana na Facebooku. 

Podijeljena je i na Instagramu ovdje i ovdje uz pitanje: "Da li će se vratiti minimalizam, jednostavnost u odevanju i kitnjasti motivi poput osmeha i lepota duše?" i anketu s mogućnim odgovorima: "Da," "ne," "u proleće i leto haljinice, bez šminke," "farmerice, bela majica, osmeh i cvaje." Te objave dobile su skoro 10.000 lajkova u deset dana.

U komentarima, mnogi su žalili za "zlatnim vremenom" kada su "žene bile dame." Jedna korisnica je napisala: "To su bila divna vremena, kad se znalo ko žensko ko muško. Nisi moga u školu dolaziti u pantalonim." Mnogi drugi su se fokusirali na veličinu grudi tih žena ili su se pitali nose li grudnjake.

Mnogi korisnici, podjednako muškarci i žene, inzistirali su na navodnoj "prirodnoj ljepoti" žena, kritizirajući sadašnji izgled djevojaka i žena. "Nikad više se neće roditi ovakvi andjeli. Sad dolaze polno neopredeljeni, pa roboti, i na kraju kraj sveta," napisao je jedan. "Prave jake zdrave, bez silikona bez preterane šminke, nije bilo ove javne prostitucije ovih sa farme, to je bila zdrava generacija mnogo mi nedostaju ona zlatna vremena, da čovek zaplače," komentirao je drugi.

Međutim, na ženama prikazanim na slici ništa nije "prirodno." Snimku je kreirao Dall-E, program generativne umjetne inteligencije, kako bi prikazao primjer francuske mode iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, rekao je njen kreator za AFP. Stručnjakinje ističu da je takav diskurs dio šireg seksističkog narativa s kojim se djevojke i žene svakodnevno suočavaju na internetu.

Slika kreirana programom Dall-E

Obrnuto pretraživanje slika pokazalo je da je ona podijeljena u objavama i na drugim jezicima uz slične komentare o tome kako dokazuje da su žene u prošlosti bile ljepše, na primjer ovdje i ovdje na engleskom. U objavama na platformi X na španjolskom su na osnovu te slike korisnici tvrdili  da život tijekom Francove diktature, kada su ženama oduzeta prava, a njihova uloga ograničena na kućne poslove i majčinstvo, za njih nije bio toliko loš.

Pretraga na Googleovom pretraživaču za provjeru činjenica pokazala je da je Google sliku prvi put indeksirao u ožujku 2024. na francuskom blogu o starim vremenima, u sekciji o modi tijekom 60-ih nakon pojavljivanja mini suknje (arhivirano je ovdje).

Pažljivim promatranjem slike objavljene na francuskom blogu uočava se mnogo znakova da je nastala korištenjem generativne umjetne inteligencije: previše nogu, disproporcionalna tijela, besmisleni natpis u pozadini, previše prstiju... AFP je pisao o nekim od znakova koji mogu pomoći u prepoznavanju sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom.

AFP je kontaktirao autore francuske stranice. Laurent Locurcio potvrdio je u elektroničkoj poruci 24. litsopada 2024. godine da je napravio sliku koristeći Dall-E. Rekao je da su uputstva bila "nešto prilično neprecizno kao 'ulična scena koja prikazuje modu mladih žena u Francuskoj 60-ih godina nakon pojavljivanja minica'."

Također je ukazao na to da u odjeljku stranice s pravnim napomenama piše da su "neke od slika u tekstovima ilustracije napravljene računalnim alatima, a ne fotografije" (arhivirano je ovdje).

Internet kao plodno tlo za patrijarhalni i ženomrzački diskurs

Žene su na društvenim mrežama našle mogućnosti i prostor za podijeliti svoja iskustva i osuditi spolno zasnovano nasilje (arhivirano je ovdje, ovdje i ovdje). Međutim, te platforme su također prostor pogodan za propagiranje starih seksističkih narativa i nasilne mržnje žena (arhivirano je ovdje).   

"Algoritamska digitalna struktura više doprinosi nego što suzbija širenje spolnih stereotipa i toksičnih digitalnih subkultura" dok agresori uživaju u anonimnosti i zaštiti koju nudi ekran, ističe se u izvještaju o spolno zasnovanom nasilju na internetu u Srbiji kojeg je SHARE Fondacija objavila u rujnu 2024. (arhivirano je ovdje).     

"Kao rezultat, duboko ukorenjeni tradicionalni obrasci mizoginije i diskriminacije žena i drugih marginalizovanih grupa prenose se u digitalnu sferu, gde se rodne nejednakosti, patrijarhalne norme i vrednosti dalje perpetuiraju," navodi se u izvještaju.

Umjetna inteligencija je kritizirana zbog generiranja seksističkog sadržaja i održavanja mržnje žena. Pristranost ljudi koji razvijaju tu tehnologiju — uglavnom muškaraca — i skupova podataka koji se koriste za obuku programa odražava se u njihovoj proizvodnji (arhivirano je ovdje i ovdje).

"Ljudi su puni stereotipa i to se prenosi na tehnologiju," rekla je za AFP Činjenice u intervjuu 29. listopada 2024. feministička aktivistica Nina Pavićević (arhivirano je ovdje), koja na svojim stranicama "Kritički" na Instagramu i TikToku razotkriva spolno zasnovanu diskriminaciju i nasilje na društvenim mrežama i drugdje (arhivirano je ovdje). "Primetila sam da ljudi odvajaju ono što se dešava na društvenim mrežama i u stvarnom životu kao da su dva sveta, ali nije tako. Mizoginija uživo se preliva onlajn," dodala je.

Slikama poput te generirane umjetnom inteligencijom koja je kružila društvenim mrežama s komentarima u kojima se kritizira izgled i ponašanje žena "namećemo očekivanja da budu dame, da imaju manire, da trepću, da se slažu sa svime što je rečeno i da ćute," rekla je u intervju 27. listopada 2024. za AFP Činjenice Hristina Cvetinčanin Knežević, sociologinja, istraživačica i stručnjakinja za spolno zasnovano nasilje počinjeno posredstvom tehnologije.

"Za ovo će neki reći da i nije tako strašno" u usporedbi s razvijanjem "deepfake" tehnologije za osvetničku pornografiju i seksualno uznemiravanje djevojaka i žena na društvenim mrežama u Srbiji (arhivirano je ovdje), dodala je Cvetinčanin Knežević koja vodi Instagram stranicu "Feminizam iz teretane". "Ali to nameće standarde i očekivanja koja imamo od žena na bazi rodnih uloga. Trebalo bi da smo to već davno ostavili iza nas."

U Hrvatskoj je u ožujku ove godine započela kampanja podizanja svijesti o online nasilju nad ženama, koja se provodi putem  platforme "Ne online nasilju" (NEON) usmjerena na suočavanje s rastućim problemom seksualnog uznemiravanja i uhođenja putem interneta, kao i širenja privatnih intimnih sadržaja i komunikacija. Ova kampanja uslijedila je nakon zabrinjavajućeg povećanja broja pritužbi na ove oblike nasilja u posljednjem desetljeću. Kako prenosi Hrvatska radiotelevizija (HRT), dvije trećine žrtava rodno uvjetovanog nasilja u Hrvatskoj čine žene (poveznice arhivirane ovdje i ovdje).

Istraživanje koje je 2022. godine provela srpska nevladina organizacija (NVO) Atina pokazalo je da je verbalno nasilje (pod kojim ispitanice podrazumijevaju "vrijeđanje, ostavljanje pogrdnih komentara vezanih za izgled, omalovažavanje, ponižavajuće komentare itd.") dio svakodnevnog iskustva na internetu srpskih djevojaka i žena (arhivirano je ovdje).

U sklopu kampanje NEON, Udruga B.a.B.e. i Vijeće za elektroničke medije detaljno su predstavili različite oblike nasilja nad ženama na internetu (arhivirano ovdje). Hrvatska Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, izjavila je za "Dnevnik.hr" 6. ožujka 2024. da je "gotovo 77 posto žena i djevojčica izvijestilo da su doživjele uznemiravanje putem interneta, dok je oko 70 posto njih prijavilo da su bile uhođene" (poveznica arhivirana ovdje).

U Francuskoj, izvještaj Visokog savjeta za rodnu ravnopravnost iz 2024. godine također je pokazao da je digitalna sfera jedan od tri stupa propagiranja seksističkih standarda od malih nogu (arhivirano je ovdje). "Na internetu, 75 posto žena kaže da ih se ne tretira jednako (što potkrepljuju naše studije o najgledanijem sadržaju na Instagramu, gdje 68 posto snimaka prenosi stereotipe prema kojima je majčinstvo jedina dužnost žene)," navodi se u izvještaju.

Komentirajući objave na društvenim mrežama Cvetinčanin Knežević je rekla da su takvi patrijarhalni stavovi "bajke."

"Očekuje se da će bajke biti dovoljno jake da ubede da bi tako trebalo da bude," dodala je. Ona krivi nedostatak edukacije o medijskoj pismenosti i kritičkom mišljenju u obrazovanju za ljude koji nasjedaju na tako "falsifikovanu istoriju" kao što je ta slika generirana umjetnom inteligencijom.

Prema Nini Pavićević, takvi sadržaji predstavljaju "romantizaciju prošlih vremena" na štetu žena i njihovih stvarno proživljenih iskustava. Ona se nedavno bavila sličnim narativom kojeg šire "čuvari patrijarhata" da su se "naše babe porađale u njivi," što implicira da su žene danas slabe ili razmažene i ne bi se trebale žaliti (arhivirano je ovdje).

Kad je pokrenula razgovor, žene su dijelile priče o smrtnosti djece, boli, nedostatku pristupa zdravstvenim uslugama i obrazovanju, silovanjima u braku i nasilju u obitelji.

"Međutim, kad su žene pričale o svom iskustvu naljutili su se baš ti ljudi koji kažu 'naše babe su se porađale u njivi' na žene koje su progovarale i rekle da nije bilo tako. Baš jezivo. Ne veruje se ni mrtvim ni živim ženama," rekla je Nina Pavićević za AFP Činjenice.

AFP je 2023. godine prikazao kako je slika jedne azijske žene generirana umjetnom inteligencijom podijeljena u objavama na raznim jezicima uz netočnu tvrdnju da prikazuje japansku ministricu zdravstva. Slika je praćena gomilom komentara seksualne prirode i uvreda na račun izgleda te zamišljene žene i pravih političarki. Takvi napadi su dio šireg diskriminatornog sustava usmjerenog na žene. Taj svjetski fenomen poznat kao "rodno zasnovana dezinformacija" napada dostojanstvo žena, ušutkuje ih i protjeruje iz javnih uloga (arhivirano je ovdje).