"'Nema klimatske hitnosti' kaže svjetska klimatska deklaracija," piše u opisu snimke objavljene na Facebooku 4. kolovoza ove godine. Objava navodi kako se radi o inicijativi koju "potpisuje preko 1900 znanstvenika iz svijeta", a koji "kritiziraju politizaciju klimatske znanosti".

U snimci koja traje 2:51 i podijeljena je više od 120 puta iznosi se sadržaj deklaracije, u kojem je niz često spominjanih i višestruko opovrgavanih pogrešnih tvrdnji o klimatskim promjenama, kao što su ona da je sadašnja razina zagrijavanja normalna unutar povijesnih granica, da višak CO2 u atmosferi donosi više koristi nego štete, te u konačnici navodi kako deklaracija tvrdi da nema "razloga za paniku i alarm".

Iste ili slične tvrdnje u kojima se spominje "Svjetska klimatska deklaracija" pojavile su se na švedskom u listopadu 2024. godine, a prethodno su još 2022. kružile i na drugim jezicima, kao što su engleski, finski, španjolski, bugarski i rumunjski.

Poveznica s fosilnim gorivom

Nizozemska grupa Climate Intelligence ("Clintel") od 2019. godine objavljuje slične tvrdnje u obliku deklaracije, redovito ažurirajući popis s novim potpisnicima. Najnovije ažuriranje nosi datum od 23. listopada 2024., što se podudara s porastom sličnih tvrdnji u Švedskoj. AFP je prethodno provjerio činjenice vezane za ovu deklaraciju 2022. i 2023. godine.

Clintel su osnovali Guus Berkhout, umirovljeni geofizičar koji je radio za naftnog giganta Shell, te novinar Marcel Crok. Clintel sebe opisuje kao „nezavisnu zakladu“ i hvali potpisnike teksta kao „raznoliku skupinu kompetentnih znanstvenika“. Prema engleskoj medijskoj kući DeSmog (arhivirano ovdje), koja se od 2006. specijalizirala za teme o klimi i okolišu, te posebno za borbu protiv dezinformacija na ovom području, Clintel i njegovi osnivači redovito dijele sadržaj koji dovodi u pitanje klimatsku krizu ili ljudsko porijeklo klimatskih promjena.

Prema istraživanjima objavljenima u nizozemskim medijima (ovdje i ovdje), neka od klimatsko-skeptičnih djela Guusa Berkhouta možda su financirana novcem naftnih kompanija, uključujući Shell, ExxonMobil, BP, Total i Saudi Aramco. Osnivači Clintela to poriču. "Clintel nikada nije primio ni novčića od naftne industrije," odgovorio je Marcel Crok u e-mailu AFP-u 2. rujna 2022. kada je kontaktiran za komentar povodom ranije provjere činjenica.

Među pet naftnih kompanija navedenih u nizozemskim izvještajima, Shell je u e-mailu AFP-u 2022. izjavio da "nije svjestan" da je financirao Berkhouta, dok je ExxonMobil rekao da tvrdnja o financiranju Clintela nije "točna". Tri druge kompanije su odbile komentirati.

Prema dostupnim podacima, najmanje sedam potpisnika "Svjetske klimatske deklaracije" navelo je da su radili za Shell, dok je osam drugih radilo u naftnoj industriji. Marcel Crok potvrdio je za AFP da je Guus Berkhout radio za Shell "prije otprilike 40 godina".

Osim toga, među potpisnicima je više od deset naftnih inženjera i geologa, kao i nekoliko stručnjaka za rudarstvo.

Nekoliko potpisnika povezano je s američkim klimatski skeptičnim grupama koje imaju veze s naftnom industrijom, poput Heartland Instituta, Competitive Enterprise Instituta i Cato Instituta. Prema donatorskim i poreznim dokumentima koje je objavio Greenpeace (ovdje, ovdje i ovdje), ove su grupe primile sredstva od naftnog giganta ExxonMobil. Kompanija se suočila s optužbama da podriva znanost radi zaštite svojih fosilnih goriva, što ona negira.

Tek mali broj klimatologa među potpisnicima

Ažurirana verzija deklaracije dostupna 30. listopada 2024. navodi da ima 1.960 potpisnika. Potpisnici dolaze iz više od 60 zemalja, a 16 osoba koje su ranije potpisale deklaraciju su u međuvremenu preminule, što je označeno križem pored njihovih imena.

Međutim, samo mali postotak potpisnika su znanstvenici, a samo nekolicina su klimatolozi.

Jedan od potpisnika je Ivar Giaever, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1973. godine za rad na supravodljivosti. No, AFP nije pronašao niti jedan njegov znanstveni rad povezan s klimom, što se može provjeriti na Google Scholaru, koji omogućava pretraživanje dostupnih znanstvenih publikacija.

Prema brojanju AFP-a, oko 10 potpisnika se izričito opisalo kao klimatolozi ili znanstvenici za klimu, što je manje od jedan posto ukupnog broja. Nekoliko drugih opisalo se kao stručnjaci za paleoklimatologiju i atmosferske znanosti.

Bilo je najmanje 40 geofizičara, 130 geologa i 200 inženjera različitih profila, te nekoliko matematičara, liječnika i stručnjaka za poljoprivredne znanosti.

Među potpisnicima su i dvije osobe iz Hrvatske. Riječ je o Dušanu Bižiću, meteorologu koji je potpisan kao načelnik Radarskog centra Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ), te Zorislavu Gerberu, za kojeg se navodi da je načelnik Odjela za obranu od tuče pri istom Zavodu.

Bižić je i ranije izražavao skepticizam u vezi sa znanstvenim saznanjima o klimatskim promjenama. Kao član Hrvatskog meteorološkog društva 2017. godine tražio je od Upravnog odbora da se s društvenih mreža ukloni "Znanstveni vodič kroz skepticizam o globalnom zagrijavanju" zbog primjedbi na način pisanja i "dvojbenih tvrdnji" u njemu (arhivirano ovdje). Na svom blogu negira da su klimatske promjene uzrokovali ljudi, a napredna pretraga na internetu pokazala je da ni on niti Gerber nisu objavili nikakav znanstveni rad u vezi s klimom.

Na upit upućen medijskoj službi DHMZ-a o tome jesu li dvojica potpisnika zaposleni u ovoj ustanovi, Ivana Grljak je u poruci e-pošte od 13. rujna 2022. za AFP Činjenice odgovorila: "Dušan Bižić i Zorislav Gerber, koji se navode u dokumentu, bili su zaposlenici DHMZ-a. Gospodin Bižić otišao je u mirovinu 2021., a gospodin Gerber 2018. godine. Stavovi koje iznose u navedenom dokumentu ne predstavljaju službene stavove DHMZ-a."

Među titulama zanimanja ostalih potpisnika bili su ribar, pilot zrakoplovne kompanije, sommelier, glazbenik, pravnik, lingvist, umirovljeni učitelj, urolog, psihoanalitičar i najmanje tri predstavnika sindikata radnika u energetici.

Specijalizirana stranica za provjeru činjenica Climate Feedback u svojoj je analizi (arhivirano ovdje) raniju verziju deklaracije ocijenila kao „pristranu“, navodeći značajan broj zaposlenika u industriji fosilnih goriva među potpisnicima. Također je objavila procjenu (arhivirano ovdje) pisma deklaracije iz 2022.

"S obzirom na količinu netočnih tvrdnji iznesenih u pismu (...) možda je iznenađujuće da se '1.200 znanstvenika i stručnjaka' slaže sa sadržajem. Međutim, korisno je analizirati kvalifikacije potpisnika", napisali su autori Climate Feedbacka u kasnijoj procjeni.

Rad IPCC-a na klimi

"Svjetska klimatska deklaracija", čiji je sadržaj sažet na jednoj stranici (dok preostalih gotovo 60 stranica dokumenta sadrži imena potpisnika), ne odražava temeljito dokumentirano znanje o globalnom zatopljenju dostupno 2024. godine.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) objavio je trodijelni Šesti izvještaj o procjeni (arhivirano ovdje) između kolovoza 2021. i travnja 2022.

Ovaj izvještaj predstavlja najopsežniju procjenu znanstvenih saznanja o klimatskim promjenama. Autori su pregledali stotine studija navedenih u referencama. Izvještaj navodi da postoje "neupitni" dokazi da ljudi zagrijavaju klimu sagorijevanjem fosilnih goriva (arhivirano ovdje). 

Brojne objave na društvenim mrežama dovode u pitanje konsenzus među klimatolozima da ljudi uzrokuju globalno zatopljenje sagorijevanjem fosilnih goriva. Međutim, analize klimatskih studija ukazuju da je taj konsenzus blizu 100 posto (ovdje, ovdje i ovdje). 

Uloga IPCC-a je da proučava tisuće znanstvenih publikacija na temu klimatskih promjena, procjenjuje najnovija saznanja i pruža uravnotežen sažetak donositeljima odluka. Osnovali su ga 1988. godine Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). Radi se o skupini stručnjaka koja okuplja tisuće specijalista iz područja atmosferskih znanosti, oceanografije, glaciologije, ekonomije i drugih disciplina, a 2007. godine dodijeljena joj je Nobelova nagrada za mir.

IPCC je podijeljen na tri grupe stručnjaka, koje imenuju različite vlade i međunarodne organizacije: prva grupa proučava znanstvene dokaze globalnog zatopljenja, druga njegove učinke, a treća predstavlja moguća rješenja za njegovo ublažavanje.

"Stručnjaci IPCC-a temelje svoj rad isključivo na radovima koji su prošli recenziju," rekao je za AFP klimatolog Xavier Fettweis 3. kolovoza 2022. "Za svaki izvještaj znanstvenici formiraju timove koji se bave različitim poglavljima. Potom cijela znanstvena zajednica pregledava ta poglavlja i održavaju se sastanci u svakoj zemlji."

IPCC na svojoj web stranici objašnjava cijeli ovaj proces: kako odabire svoje autore, na koje dokumente se oslanja, kako funkcionira proces recenzije i kako odobrava izvještaje.

Pojam klimatske krize je, na primjer, ovdje objasnio Program Ujedinjenih naroda za okoliš (arhivirano ovdje). U lipnju 2024. glavni tajnik UN-a António Guterres izjavio je (arhivirano ovdje): "Igramo ruski rulet s našim planetom." Pozvao je na hitne promjene: "Moramo pronaći izlaz s autoceste prema klimatskom paklu, a istina je da mi držimo volan."

Objave dijele i obmanjujuće tvrdnje o COVID-19 pandemiji

U opisu na hrvatskom uz video objavljen na Facebooku "Svjetska klimatska deklaracija" uspoređuje se s "Deklaracijom iz Great Barringtona", dokumentom u kojem je troje stručnjaka za javno zdravstvo kritiziralo javnozdravstveni pristup pandemiji COVID-a 19 u mnogim državama te iznijelo svoje preporuke, koje su se oslanjale na ideju "imuniteta krda". Drugi su stručnjaci kritizirali te preporuke, ističući kako bi takav pristup "riskirao značajnu morbidnost i smrtnost diljem svijeta".

U istoj se objavi također netočno tvrdi da su objavljeni dokumenti Instituta Robert Koch (RKI) pokazali kako je pristup pandemiji bio politički, te da ga je "znanost samo slijepo slijedila". Radi se o netočnim tvrdnjama koje je AFP već opovrgnuo, prema kojima zapisnici njemačke savezne agencije i istraživačkog instituta RKI pokazuju da je podizanje razine alarma zbog pandemije bila politička odluka, a ne odluka temeljena na znanosti. AFP je temeljito pregledao zapisnike RKI-a na kojima se temelje te tvrdnje i nije pronašao nikakve dokaze da procjene rizika nisu odrađene neovisno, ili da je pandemija bila prevara.

Obmanjujuće tvrdnje o klimi već su provjerene

Unatoč konsenzusu oko uzroka i posljedica klimatskih promjena, tekst deklaracije sugerira da su različiti aspekti znanosti o klimatskim promjenama još uvijek predmet rasprave. "Nije važan broj stručnjaka, već kvaliteta argumenata," stoji u deklaraciji.

Deklaracija, koja ne navodi izvore, uključuje niz tvrdnji o klimatskoj znanosti koje su stručnjaci za klimu već opovrgnuli. AFP i druge organizacije su ranije provjerile točnost nekoliko ovih tvrdnji.

• Sadašnje klimatske promjene nisu dio normalnih ciklusa

Deklaracija tvrdi da se "klima Zemlje mijenjala koliko god dugo planet postoji, s prirodnim hladnim i toplim fazama" te da "stoga nije iznenađenje što sada doživljavamo razdoblje zagrijavanja".

Ovo je dobro poznat narativ dezinformacija o klimi, koji je AFP provjeravao više puta. Dobro je poznato da se klima planeta značajno mijenjala tijekom njegove 5,45 milijardi godina duge povijesti te da je sadašnja klima relativno hladna, objašnjava Nacionalna uprava za oceane i atmosferu SAD-a (NOAA) na svojoj web stranici (arhivirano ovdje). NOAA navodi da su najtoplija razdoblja nastupila prije nego što su postojali ljudi, a moderna civilizacija razvila se tijekom proteklih 10.000 godina.

U ovoj provjeri činjenica iz kolovoza 2022., Ed Hawkins, profesor klimatologije na Sveučilištu Reading u Engleskoj, rekao je da promjene temperature usporedive s trenutnim zagrijavanjem nisu nastupile u posljednjih 10.000 godina.

"Globalne temperature oscilirale su u velikim rasponima u prošlosti, ali za te promjene potrebno je desetke tisuća godina," rekao je Hawkins. "Razumijemo da postoje prirodni uzroci za te cikluse, zbog orbite Zemlje oko Sunca. Klimatski znanstvenici proučavaju to stoljećima." Dodao je: "Ono što vidimo u posljednjih 2.000 godina je vrlo blagi pad, a zatim iznenada, na kraju, rapidno povećanje temperature, iznad svega što smo vidjeli u posljednjih 2.000 godina."

Problem je brzina promjene, izjavio je Pelle Boberg, analitičar za klimu u Švedskoj agenciji za zaštitu okoliša, za AFP u e-mailu 15. veljače 2024. u ovoj provjeri činjenica.

"Razina ugljičnog dioksida značajno je varirala kroz vrijeme, a život na Zemlji se prilagodio," rekao je.

"Brzo rastuća koncentracija ugljičnog dioksida kao stakleničkog plina ubrzano zagrijava atmosferu i kroz to (vrlo brzim tempom s geološke perspektive) mijenja klimu cijelog svijeta," dodao je. "Promjena se događa toliko brzo da je ekosustavima sve teže prilagoditi se."

Ovaj trend je prikazan u izvještaju IPCC-a objavljenom u kolovozu 2021. (arhivirano ovdje) i sažet je u grafikonu ispod.

• Predviđanja IPCC-a nisu daleko od stvarnosti

Deklaracija tvrdi da se "svijet zagrijao znatno manje nego što je IPCC predvidio na temelju modeliranih antropogenih utjecaja" te da se "klimatska politika oslanja na neadekvatne modele".

Međutim, od prvog izvještaja IPCC-a, njegove projekcije pokazale su se prilično točnima, izjavio je profesor klimatologije sa Sveučilišta u Liegeu Xavier Fettweis za AFP početkom kolovoza 2022. "Kada pogledate IPCC-ove projekcije iz izvještaja iz 2001. i 2007., predviđeno zagrijavanje upravo je ono što sada vidimo," rekao je u ovom članku provjere činjenica na francuskom.

Analiza Carbon Brief-a (arhivirano ovdje) pokazala je da su neki modeli predviđali manje zagrijavanje od onoga što je stvarno zabilježeno, a neki više, ali svi su pokazali povećanje površinske temperature između 1970. i 2016. koje nije daleko od stvarnih rezultata. Stručnjaci su obranili ove modele u ovoj provjeri činjenica AFP-a.

U prvom poglavlju (arhivirano ovdje) Šestog izvještaja o procjeni IPCC-a, znanstvenici su sastavili dijagram koji uspoređuje predviđene temperaturne krivulje iz prethodnih IPCC-ovih izvještaja s onima nekoliko klimatologa, kao što su Syukuro Manabe ili James Hansen, te stvarno opažene temperature. Može se vidjeti kako se projekcije prilično dobro poklapaju s opaženim temperaturama, s razlikama ne većim od 0,2 °C.

• Povišene razine CO2 biljkama više škode nego koriste

Deklaracija također tvrdi da je "više CO2 povoljno za prirodu, zelenilo našeg planeta" te da je "dodatni CO2 u zraku potaknuo rast globalne biljne biomase".

CO2 sam po sebi nije opasan, ali kada njegova koncentracija u atmosferi postane visoka, pridonosi globalnom zagrijavanju na isti način kao metan ili dušikov oksid, koji su također staklenički plinovi.

Kako objašnjava stranica Europskog parlamenta o stakleničkim plinovima i klimatskim promjenama (arhivirano ovdje), određeni plinovi u atmosferi — među najvažnijima su vodena para, ugljični dioksid, metan i dušikov oksid — djeluju poput staklenih zidova staklenika i sprječavaju toplinsko zračenje da se izbaci u svemir, zadržavajući toplinsku energiju sa Sunca. Kada ljudi emitiraju više stakleničkih plinova u atmosferu, učinak staklenika se pojačava i temperature rastu.

Ovo povećanje temperature Zemlje ima štetne i opasne posljedice na bioraznolikost, populaciju, poljoprivredu i vodne resurse.

Kako su stručnjaci objasnili za Scientific American 2018. (arhivirano ovdje), ili u ovom članku provjere činjenica na švedskom, iako CO2 do određene mjere potiče rast biljaka, biljke će vjerojatno patiti od učinaka povišenih razina CO2 i klimatskih promjena.

Howard Diamond, viši klimatolog u NOAA-i, izjavio je za AFP u e-mailu 13. veljače 2024. da je argument za više ugljičnog dioksida temeljen na ideji da, ako biljkama treba više ugljičnog dioksida za rast, tada je više ugljičnog dioksida bolje. Međutim, iako se dodatni ugljični dioksid može koristiti za povećanje rasta nekih biljaka u kontroliranim uvjetima, poput staklenika, to se ne prenosi na prirodu. "Ova filozofija 'više je bolje' ne funkcionira tako u stvarnom svijetu; biljkama također treba voda, ali previše ih može ugušiti," rekao je. "Povećanje dostupnosti jedne tvari koja je biljkama potrebna nije dovoljno. Sve ostale hranjive tvari (npr. dušik, voda itd.) također moraju biti pravilno prilagođene da bi koristi bile ostvarene."

Diamond je dodao da će toplija Zemlja dovesti do povećanja pustinja i drugih sušnih područja, smanjujući površinu dostupnu za usjeve.

• Različite su katastrofe izglednije zbog klimatskih promjena

Deklaracija također navodi da "ne postoje statistički dokazi da globalno zagrijavanje pojačava uragane, poplave, suše i slične prirodne katastrofe ili ih čini češćima."

Organizacija World Weather Attribution, koja promatra ekstremne vremenske fenomene, procijenila je da klimatske promjene povećavaju vjerojatnost određenih ekstremnih vremenskih događaja, poput ekstremnih vrućina, poplava i oluja (arhivirano ovdje). Njihove metode opisane su u ovom članku provjere činjenica o požarima.

Izvještaj iz 2021. (arhivirano ovdje) Svjetske meteorološke organizacije pokazuje da se broj vremenskih katastrofa povećao pet puta u prethodnih pedeset godina kao rezultat klimatskih promjena i ekstremnijih vremenskih fenomena, uz poboljšano izvještavanje kao dodatni faktor.

U ovoj analizi iz kolovoza 2022., Carbon Brief istražio je više od 500 ekstremnih vremenskih događaja i otkrio da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem učinile više od 70 % tih događaja vjerojatnijima ili ozbiljnijima (arhivirano ovdje).

Više AFP-ovih provjera činjenica o klimi možete pročitati ovdje.