Kako se dezinformacijama i AI fotografijama mobiliziraju birači krajnje desnice u EU?

Trend korištenja alata umjetne inteligencije na društvenim mrežama postaje svakodnevan element političke komunikacije, a posebno je izražen u državama u kojima se ove godine održavaju izbori. Stranke krajnje desnice u Njemačkoj, Španjolskoj i Italiji u predizbornom razdoblju sve češće koriste AI alate za širenje dezinformacijskih političkih poruka i poticanje snažnih emotivnih reakcija kod svojih birača, upozoravaju stručnjaci iz Europskog digitalnog medijskog opservatorija (EDMO).

U Njemačkoj je stranka Alternativa za Njemačku (AfD) uoči saveznih parlamentarnih izbora u veljači koristila AI alate za stvaranje videa koji prikazuju idealizirane slike djece bijele puti s plavim očima, uz poruku: “Sjećaš li se koliko je Njemačka nekad bila lijepa? I još uvijek vjeruješ da će upravo CDU riješiti sve probleme koje je sama izazvala? Zato 23. veljače – #AfD!”. Stručnjaci upozoravaju da su ovakvi videi osmišljeni kako bi izazvali snažne emocije, uzbuđenje, bijes ili ljutnju, i pozivaju da se o sadržajima na društvenim mrežama kritični promisli. Podsjećaju kako činjenica da je neki sadržaj viralan ne znači i da je istinit.

 U Italiji će se prvi krug lokalnih izbora održati 25. i 26. svibnja, dok će se tijekom   drugog kruga održati i Abrogativni referendum, koji se tiče izmjena zakona o stjecanju   talijanskog državljanstva za strane državljane. Početkom travnja, na početku   kampanje, krajnje desna političarka Silvia Sardone iz stranke Liga dijelila je video pod   nazivom “Milano 2050.“, u kojem se prikazuju prepune i prljave ulice, spomenici   prekriveni islamskim zastavama, trgovi pretvoreni u kaotične tržnice i crkve pretvorene   u džamije, uz poruku: “Želimo li zaista ovu budućnost za Milano i europske   prijestolnice?”. Početkom svibnja društvenim mrežama počele su se širiti i fotografije   migranata uz natpis: “Islam tako kaže: Iranac zlostavlja ženu i tuče sina.” Stručnjaci   upozoravaju da su ovakvi sadržaji namijenjeni privlačenju pažnje te često   zavaravajući,  osmišljeni s ciljem izazivanja jakih emocija.

 Fotografije generirane alatima umjetne inteligencije često su pikseliizirane, što može   djelovati kao da se štiti identitet prikazanih osoba, čime se fotografijama dodatno daje   dojam autentičnosti. Talijansko regulatorno tijelo AGCOM upozorilo je da su takve   fotografije obmanjujuće i osmišljene za širenje govora mržnje, dok su iz stranke Liga   na  optužbe odgovorili tvrdnjom da se njihove fotografije temelje na "novim modelima   komunikacije".

 Slična dezinformacijska kampanja odvijala se i u Španjolskoj, gdje je krajnje desna   stranka Vox u ožujku pokrenula tzv. “Giblifikaciju”, kampanju u kojoj su objavljivali   ilustracije generirane umjetnom inteligencijom u stilu japanskog animacijskog studija   Ghibli, kao i vizuale u stilu Barbie lutaka. Cilj kampanje bio je kritizirati suradnju   između  desnocentrističke Narodne stranke i lijevocentrističke Španjolske socijalističke   radničke stranke u Europskom parlamentu.

Stručnjaci upozoravaju da je problem s AI generiranim fotografijama u političkom kontekstu u tome što često nisu jasno označene kao takve, što ih čini suprotnima  smjernicama za integritet izbora unutar Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji je u  stupio na snagu 2024. godine.