Dezinformacije o EU dosegnule vrhunac neposredno pred izbore

Neposredno prije izbora za Europski parlament, širenje dezinformacija dosegnulo je svoj vrhunac, dok se širenje dezinformacija kreiranih alatima umjetne inteligencije u svibnju smanjilo, pokazalo je novo istraživanje Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO). 

Stručnjaci iz EDMO-a, krovne europske mreže za borbu protiv dezinformacija, smatraju da širenje lažnih narativa ozbiljno ugrožava integriret izbornog procesa i utječe na odluke birača. Istraživanje provedeno u svibnju obuhvatilo je analizu 1.643 članka koji su pokazali prisutnost dezinformacija, od kojih se 15%  članaka odnosilo na lažne narative vezane uz EU. To predstavlja najvišu razinu detektiranih dezinformacija vezanih uz EU od kada je EDMO mreža započela pratiti dezinformacija u digitalnim medijima, točno prije godinu dana. U posljednja dva mjeseca analize, travnju i svibnju, zabilježen je  porast širenja dezinformacijskih narativa. 

Europska unija sve više postaje meta dezinformacijiskih narativa koji nastoje potkopati njezin ugled i integritet. Prema stručnjacima iz EDMO mreže, sve se češće šire lažni narativi koji za cilj imaju prikazati Uniju kao korumpiranu, a izborni proces namještenim i nedemokratski.

DEZINFORMACIJSKI NARATIVI O EU LIDERIMA
Lažni narativi na društvenim mrežama odnose se i na navodna uhićenja europskih lidera. Jedan takav primjer je vijest o navodnom uhićenju predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen, u prostorima Europskog parlamenta. Međutim, kako prenosi Poligrafo, portugalski fact-checking portal, radi se o montiranoj fotografiji koja zapravo prikazuje uhićenje Kate Bossi, žene uhićene zbog nenošenja maske u saveznoj državi New Hampshire. Fotografija je montirana kako bi se stvorio dojam da je riječ o Ursuli von der Layen, izazivajući sumnju u integritet europskih institucija.

MANIPULACIJE GLASAČKIM LISTIĆIMA
Tijekom mjeseca pojavile su se i dezinfomacije vezane uz izbornu manipulaciju i prijevaru glasačkim listićima. Posebno su se u Njemačkoj širile tvrdnje da su glasački listići s rupicama ili odrezanim uglovima nevažeći od samog početka te da će glasanje za desno-orijentiranu stranku AfD biti podvrgnuto strožim pravilima. Također, vijesti o isključenosti ove stranke na izborima izazvale su brojne reakcije.  

EU ZAKONI: UGROZA NACIONALNIM INTERESIMA
Treći val dezinformacijskih narativa usmjeren je na narative vezane uz nove migracijske politike koje bi mogle ugroziti nacionalne interese zemalja članica. Glavni elementi ovih lažnih narativa odnose se na nove Uredbe i migracijske politike, prenaglašavajući posljedice za zemlje članice, upozoravaju stručnjaci. Posebno se isticalo zastrašivanje migracijskim kvotama i obavezna financijska pomoć koju bi svaka zemlja morala pružiti migrantima. Ova se retorika brzo širila posebno kod političara u tijeku preizborne kampanje, pokazuju istraživanja. 

DEZINFORMACIJE SE ŠIRILE I O HRVATSKOJ
Lažni narativi o nejednakom ekonomskom položaju zemalja članica i nepravednim ekonomskim uvjetima, posebno su bili fokusirani na nedavno uvođenje eura u Hrvatskoj. Lažne tvrdnje da je uvođenje eura u Hrvatskoj dovelo do dvostrukog poskupljenja prehrambenih namirnica služilo je argumentaciji o nepovoljnosti članstva u Uniji, navode stručnjaci za provjeru dezinformacijskih narativa.

AI JE MANJE DEZINFORMIRAO
Rezultati analize pokazuju da su dezinformacije kreirane pomoću alata umjetne inteligencije u svibnju u opadanju za razliku od prethodnih mjeseci.  Ovaj značaj pad sukladan je predviđanjima EDMO mreže koji se odnosi na smanjenu proširenost AI sadržaja u preizbodnom periodu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se potencijalne dezinformacije kreirane AI alatima mogu pojaviti u posljednjih nekoliko sati predizborne šutnje, kao što je to bio primjer u Slovačkoj netom prije nacionalnih izbora u rujnu 2023.

AI SE KORISTIO I ZA DEZINFORMACIJE PRED IZBORE ZA HRVATSKI SABOR 
Članovi EDMO-a, koordinator i glavni istraživač Jadranskog Opservatorija za Digitalne Medije (ADMO), prof. dr.sc. Mato Brautović, te stručni suradnik sa Sveučilišta u Dubrovniku, Marko Roško istraživali su kako se koristila umjetna inteligencija za stvaranje i širenje dezinformacija uoči izbora za Hrvatski sabor.

Hrvatski premijer pozvao građane na kupnju dionica INA-e, dok je predsjednik promovirao kockanje i klađenje mladima - primjeri su dezinformacija koje su se širile tijekom predizborne kampanje za parlamentarne izbore u travnju, a koje su razotkrivene i opovrgnute. 

Istraživanjem je utvrđena upotreba generativne umjetne inteligencije za produkciju dezinformacija tijekom predizborne kampanje za izbore za Hrvatski sabor. Najveći broj ovakvih sadržaja širio se na Tik Toku i na X-u (bivši Twitter), dok su glavne mete bili hrvatski premijer, predsjednik te čelnici nekih istaknutih stranki, primjerice Mosta i SDP-a. U izvještaju su prikazani primjeri detektiranih dezinformacija koji se tiču istaknutih hrvatskih političara i njihov doseg u hrvatskoj javnosti.  “Dominantan tip detektiranih dezinformacija kreiran je na način da su umjetnom inteligencijom generirani audio sadržaji koji su uvršteni u video sadržaje”, pojasnio je profesor Brautović.

Umjetna inteligencija u posljednjih je nekoliko godina postala jedan od glavnih izazova, pa je od presudne važnosti kontinuirano razotkrivati njezinu ulogu u stvaranju i širenju dezinformacija.