Nužnost provjere tvrdnji na Metinim platformama zbog sve češćih dezinformacija o političarima, izbornim procesima i novinarima


Objavio petak 7 veljače 2025 u 13:42

slika cover.png


EFCSN i druge fact-checking organizacije upozorile su na opasne dezinformacijske sadržaje razotkrivene na Metinim platformama.

Europska mreža standarda za provjeru činjenica (EFCSN) zajedno s 12 europskih organizacija i mreža, uključujući i EDMO, upozorile su na važnost provjere tvrdnji i istaknule su da su oznake djelomične dezinformacije (“partly false”) i potpune dezinformacije (“false information”) ključne za detektiranje lažnog sadržaja na Metinim platformama.

Nedavna Metina odluka o ukidanju provjere tvrdnji u SAD-u i uvođenju bilješka zajednice izazvala je zabrinutost stručnjaka. EFCSN je osudi Zuckerbergove izjave i apelirao na učinkovitost sustava označavanja lažnog sadržaja, ističući da je samo u periodu između srpnja i prosinca 2023. godine u EU na Facebooku i Instagramu detektirano više od 68 milijuna objava koje su sadržavale dezinformacije, a koje su dobile oznaku djelomičnih ili potpunih dezinformacije. Analiza pokazuje da je 95% korisnika izbjegavalo označene objave na ovim platformama, što dodatno naglašava važnost postojećeg sustava provjere činjenica.

Osim što pružaju oznake djelomične ili potpune lažnosti, provjere tvrdnji nude i kontekst informacije, što predstavlja jedan od ključnih alata za suzbijanje lažnih sadržaja. Stručnjaci upozoravaju na niz primjera dezinformacija koje je Metin program provjere tvrdnji ublažio.

Dezinformacije o političarima, dikreditiranje novinara i manipulacije o izborima


Dva dana prije parlamentarnih izbora 2023. u Slovačkoj, na Metinim platformama kružile su snimke koje su lažno prikazivale Michala Šimečku, predsjednika Progresivne slovačke stranke kako raspravlja s lokalnim novinarima o izbornim manipulacijama i prijevarama. Stručnjaci za provjeru tvrdnji dokazali su da je ovaj lažni audio snimak imao cilj diskreditirati Šimečku i narušiti vjerodostojnost izbornog procesa nekoliko sati prije izbornog dana.

U Rumunjskoj su se u studenom, nakon prvog kruga predsjedničkih izbora, koji su poništeni zbog difamacijskih kampanja i stranog uplitanja, širili manipulativni videi Elene Lasconi, proeuropske kandidatkinje. U videima je prikazano kako Lasconi govori da ne zna što učiniti u slučaju ratnog sukoba.  Stručnjaci iz AFP-a utvrdili su da je sadržaj lažan te da je objavljen s ciljem rušenja kredibiliteta političarke. Označen je kao potpuna dezinformacija.

slika cover.png

Lažne tvrdnje često su usmjerene i na diskreditiranje novinara. U Španjolskoj su u travnju 2023. godine, lažne objave na Metinim platfromama pokušale diskreditirati novinara Jordija Evolea, lažno ga povezujući s kandidaturom na katalonskim izborima. Provjerom tvrdnji otkriveno je da su objave na Instagramu bile lažne, i dobile su oznaku potpune dezinformacije.

slika1.png

Lažne snimke demonstracija u Njemačkoj

U siječnju 2025., širile su se snimke koje navodno prikazuju antiterorističke demonstracije u Njemačkoj, nakon što je u prosincu u napadu na božični sajam poginulo šest osoba. Provjerom tvrdnji utvrđeno je da snimke prikazuju nogometne navijače u Dortmundu. Unatoč tome što su se demonstracije zaista odvijale u Njemačkoj, stručnjaci upozoravaju da snimke bez konteksta povećavaju mogućnost manipulacije.

U Hrvatskoj najviše dezinformacija o mamografiji, u Grčkoj o onkološkim bolesnicima 
U studenom 2023., na Metinim platformama u Hrvatskoj širile su se dezinformacije o opasnosti mamografije. Provjerom tvrdnji utvrđeno je da su ove informacije bile lažne i manipulativne, a objave su dobile oznaku djelomične dezinformacije.

slika 2.png

U prosincu 2024. godine, na Facebooku su se širile dezinformacije o bolesnom djetetu u Grčkoj. Putem sponzoriranih oglasa skupljeno je više od 40.000 eura, a provjerom tvrdnji otkriveno je da je priča izmišljena. Dijete je bilo iz Ukrajine i nije bilo povezano ni s kakvom humanitarnom akcijom. Više od 1.300 korisnika doniralo je novac ne sumnjajući u autentičnost priče.

Stručnjaci upozoravaju da ovi primjeri jasno potvrđuju važnost provjere tvrdnji na Metinim platformama, no apeliraju da sama provjera često nije dovoljna za učinkovito ograničavanje širenja dezinformacija i manipulacije činjenicama. Potpuno ukidanje provjere tvrdnji suprotno je europskim regulacijama digitalnih platformi, zbog čega je ključno uspostaviti jasnije propise koji će spriječiti manipulacije u digitalnom okruženju i osigurati nužnu odgovornost platformi.

Tags: