Europski parlament jedina je EU institucija koju izravno biraju građani


Europski parlament jedina je EU institucija koju izravno biraju građani

Objavio utorak 18 lipnja 2024 u 15:47

f6f2f541ef5d55949e759fa5791d7c05ba14c059-ipad.jpg

Théophile BLOUDANIS / Nikola KIS / AFP Grčka / AFP Hrvatska

Dok se Grčka pripremala za izbore za Europski parlament 9. lipnja 2024., objave na društvenim mrežama umanjivale su važnost Europskog parlamenta, tvrdeći da je nemoćan i samo "dekorativan" te da njegovi članovi primaju ogromne plaće od najmanje 25.000 eura mjesečno. Ali te su tvrdnje obmanjujuće. Europski parlament središnji je dio procesa donošenja odluka Europske unije o pitanjima od poljoprivrede do proračuna. Zastupnici u Europskom parlamentu važni su predstavnici svojih zemalja i stranaka u tom procesu. I dok primaju plaću i beneficije, fiksna stopa za običnog zastupnika u Europskom parlamentu nije tako visoka kao što se tvrdi.

Stanovnici EU-a su birali 720 zastupnika u EU parlament na izborima od 6. do 9. lipnja. Većina od 27 zemalja članica Unije, uključujući Hrvatsku i Grčku, glasovali su 9. lipnja. Ukupni rezultati su objavljeni ovdje (arhivirano je ovdje).

Usred zabrinutosti zbog visoke stope izostanka na biralištima u Grčkoj ali i u drugim zemljama, ova objava na grčkom na Facebooku pokušala je umanjiti ulogu EU parlamenta. "Biramo zastupnike u Europskom parlamentu u nedjelju. Ali koje ovlasti oni imaju (ako ikakve)? U biti je njihova uloga dekorativna, budući da o svemu odlučuje KOMISIJA (Europska komisija)," stoji u objavi od 6. lipnja 2024.

EU komisija izvršna je ruka EU-a, s kandidatima koje pojedinačno bira 27 nacionalnih vlada u EU-u. Na čelu je predsjednica, trenutno Ursula von der Leyen.

U ovoj objavi na grčkom na Facebooku piše da je Europski parlament ograničen na "davanje mišljenja" o pitanjima EU-a, uključujući zakonodavstvo.

Međutim, te tvrdnje su obmanjujuće.

EU parlament ima središnju ulogu u procesu donošenja odluka unutar Europske unije, uključujući usvajanje zakona. Europska komisija ne može nužno donositi odluke bez odobrenja parlamenta. Štoviše, plaće europarlamentaraca nisu tako visoke, iako je ta tema i dalje kontroverzna, kako je za AFP objasnio stručnjak za Europsku uniju.

4c23f05f42f2b87a9e9d79307b3a6e1b2aa9b886-ipad.jpg

Snimka zaslona obmanjujuće objave na Facebooku od 8. lipnja 2024.

Uloga EU parlamenta

Parlament je jedina institucija EU-a koju izravno biraju europski građani, piše u AFP-ovom članku. Njegovi članovi (zastupnici u Europskom parlamentu) odgovorni su za usvajanje zakona o širokom nizu tema, uključujući trgovinske sporazume, energiju, okoliš, migracije i proračun bloka, između ostalog. Zakonodavci pregovaraju o tekstovima s državama članicama prije konačnog usvajanja.

Stranica Europske unije pokazuje da Europski parlament ima 3 glavne uloge, (arhivirano je ovdje), a to su:

  • zakonodavnu - može prihvatiti ili odbiti zakone s Vijećem EU, ovisno o prijedlozima EK;
  • nadzornu - uključujući demokratsku kontrolu nad EU institucijama;
  • financijsku - uključujući pripremu i odobravanje proračuna EU.

a3998993f547a3bb19642342133abafd9f373b09-ipad.jpg

AFP-ova grafika koja prikazuje kako EU parlament funkcionira

AFP

EU parlament ne može predlagati zakone, što može samo Europska Komisija. Međutim, može zamoliti EK da predloži zakone, kao što je navedeno u ovoj snimci AFP-a na engleskom:

Lola Avril, istraživačica političkih znanosti na sveučilištu istočne Finske, rekla je za AFP 8. lipnja 2024. da je EU parlament daleko od "dekorativnog."

"Naprotiv, Europski parlament je suzakonodavac, što znači da ima ovlasti jednake onima koje ima npr. Vijeće Europske unije i prije svega može prihvatiti ili odbiti zakone koje predlaže Europska komisija," rekla je.

U Vijeću EU-a ministri vlada iz svake zemlje EU-a sastaju se kako bi raspravljali, mijenjali i usvajali zakone te koordinirali politike. Zajedno s Europskim parlamentom, Vijeće je glavno tijelo EU-a za donošenje odluka (arhivirano je ovdje).

Avril je objasnila da je Lisabonski ugovor dao Europskom parlamentu više zakonodavnih ovlasti i stavio ga u ravnopravan položaj s Vijećem ministara (Vijeće Europske unije) u odlučivanju o europskim politikama i načinu na koji koristi svoj proračun.

Ugovorom koji je stupio na snagu krajem 2009. godine proširene su pune zakonodavne ovlasti Parlamenta na više od 40 novih područja, uključujući poljoprivredu, energetsku sigurnost, imigraciju, pravosuđe i fondove EU-a. Dao je zastupnicima u Europskom parlamentu pravo da odbiju međunarodne sporazume i biraju predsjednika Komisije, stoji na web stranici EU parlamenta.

"Svi važniji zakoni, poput Zakona o digitalnim uslugama, ne bi mogli stupiti na snagu bez odobrenja Europskog parlamenta. Postoji samo nekoliko područja u kojima parlament nema utjecaja, poput vanjske politike EU-a," rekla je Avril. Direktiva o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (DSA) utvrđuje skup pravila kako bi digitalne platforme postale odgovornije i borile se protiv distribucije nedopuštenog ili štetnog sadržaja ili ilegalnih proizvoda, kao što su rasistički napadi, dezinformacije i dječja pornografija.

Također, Europska komisija je demokratski odgovorna Europskom parlamentu i mora mu podnositi redovita izvješća. Zastupnici Europskog parlamenta također mogu odobriti ili smijeniti cijeli upravljački tim Komisije.

Komisija EU je podložna parlamentarnom nadzoru

Europski parlament ima središnju ulogu u imenovanju izvršnih dužnosnika EU-a u Europskoj komisiji.

Svakih pet godina Vijeće Europske unije - koje se sastoji od demokratski izabranih šefova država i vlada svake države članice EU -  predlaže Europskom parlamentu kandidata za predsjednika Komisije (arhivirano je ovdje).

Ta odluka temelji se na političkom sastavu Parlamenta nakon EU izbora. U pravilu se bira kandidat iz najveće političke obitelji u parlamentu. Kandidat je izabran samo ako ga podrži apsolutna većina članova parlamenta.

Predsjednik Komisije potom sastavlja popis povjerenika na temelju prijedloga zemalja EU-a. Taj popis moraju odobriti svi šefovi država i vlada EU.

Svaki kandidat mora stati pred parlamentarni odbor koji je odgovoran za njegov ili njezin resor. Zatim odbor odlučuje o podobnosti kandidata za to radno mjesto. Nakon što je svih 27 kandidata prihvaćeno, parlament kao cjelina glasuje hoće li odobriti cijeli tim ili ne.

Povjerenici ne brane interese zemlje porijekla, već interese EU-a kao cjeline, kao što stoji u videu AFP-a ovdje:

"Parlamentarni odbori koji će saslušati povjerenike prilično su strogi i rigorozni, a parlament ima tu moć kontrole nad Europskom komisijom," rekla je Avril za AFP.

Istraživačica također ističe da se odluke koje donosi 27 povjerenika moraju donositi kolektivno. Time se jamči neovisnost institucije (arhivirano je ovdje).

Pitanje primanja

U ovim objavama na društvenim mrežama tvrdi se da eurozastupnik u prosjeku zarađuje 25.000 eura mjesečno. To nije točno, navodi se na službenoj stranici Europskog parlamenta na kojoj stoji da mjesečna plaća europarlamentarca "iznosi €10.377,43 EUR bruto i €8.089,63 neto nakon odbitka poreza EU-a i doprinosa za osiguranje (podaci od 01.01.2024)".

Ipak, na stranici je istaknuto da zemlje članice mogu nametnuti dodatne nacionalne namete, a da konačne brojke ovise o poreznom sustavu zemlje porijekla eurozastupnika.

Poput članova nacionalnih parlamenata, europarlamentarci također primaju brojne naknade, primjerice, za "opće troškove" i za putovanja, stoji na stranicama Europskog parlamenta.

A neki imaju i pomoćne djelatnosti "i mogu dobiti dodatni prihod," rekla je Avril.

Drugi poslovi i sukob interesa?

Prema izvješću koje je u svibnju 2024. objavio Transparency International (arhivirano je ovdje), svaki četvrti zastupnik ima plaćeni dopunski posao, a ukupno godišnji pomoćni prihod zastupnika iznosi pozamašnu svotu od 8.707.651,81 eura godišnje.

"To otvara jako puno rizika od sukoba interesa. Kako europski građani mogu biti sigurni da njihovi izabrani predstavnici djeluju u javnom interesu, ako ih angažiraju vanjske tvrtke?" rekla je NVO. "Zapravo, neki zastupnici u Europskom parlamentu primaju naknadu od tvrtki dok obavljaju parlamentarne aktivnosti usmjerene na isti sektor kao i te tvrtke," navodi se uz poziv na strože kontrole.

Izvješće je objavljeno nakon tvrdnji čeških obavještajnih službi u travnju 2024. da su otkrili da su zastupnici u Europskom parlamentu uzeli novac za širenje propagande Kremlja uoči izbora u EU u lipnju. Belgija, kao sjedište institucija EU, otvorila je istragu.

U skandalu "Qatargate" koji je izbio 2022., tvrdilo se da su Katar i Maroko nastojali kupiti utjecaj u Europskom parlamentu kako bi progurali svoje interese, između ostalog kako bi pokušali ublažiti kritike EU-a na račun Katara po pitanju prava radnika uoči svjetskog nogometnog prvenstva 2022. i zaštite ljudskih prava u Maroku. Obje su zemlje odbacile tvrdnje.

Ključna osoba u skandalu bila je grčka zastupnica u Europskom parlamentu Eva Kaili, članica stranke PASOK-KINAL, koja je bila jedna od četvero osumnjičenih uhićenih u tom slučaju. Ona je tijekom istrage prosvjedovala da je nevina.

Bijela knjiga koju je 7. prosinca 2023. objavio francuski trust mozgova Observatoire de l'Ethique Publique (OEP) pod naslovom "Godinu dana nakon Qatargatea, kako možemo bolje zaštititi Europsku uniju od sukoba interesa i korupcije?" (arhivirano je ovdje) navodi da još uvijek postoje praznine u reguliranju paralelnih aktivnosti zastupnika u Europskom parlamentu.

"Pravila su vrlo fleksibilna za europarlamentarce i načelno nema zabrane preklapanja," stoji u dokumentu na francuskom (arhiviran je ovdje). Avril je sudjelovala u izradi dokumenta.

Ovaj je članak također objavljen by AFP.

Sva prava pridržana. Bilo koje korištenje sadržaja AFP-a na ovim stranicama podliježe uvjetima uporabe dostupnim na https://www.afp.com/en/terms-use. Pristupanjem i/ili korištenjem bilo kojeg AFP-ovog sadržaja dostupnog na ovim stranicama pristajete na prije spomenute uvjete korištenja. Bilo kakva uporaba AFP-ovog sadržaja je pod vašom isključivom i punom odgovornošću.