Indijsko povijesno slijetanje na Mjesec oživljava teorije zavjere o istraživanju svemira


Indijsko povijesno slijetanje na Mjesec oživljava teorije zavjere o istraživanju svemira

Objavio četvrtak 28 rujna 2023 u 15:44

2c7a03511a744512e2d2bd45f7f979245ab7af21-ipad.jpg

Čovjek čita dnevne novine na hindu jeziku sa naslovnom stranom koja izvještava o uspješnom slijetanju ISRO-ove svemirske letjelice Chandrayaan-3 na južni pol Mjeseca, u New Delhiju 24. kolovoza 2023.

(Arun SANKAR / AFP)

Marion DAUTRY / AFP Beograd / AFP Hrvatska

U kolovozu 2023. Indija je postala četvrta zemlja koja je sletjela na Mjesec i prva koja je to učinila blizu Mjesečevog južnog pola. Povijesni događaj popraćen je neutemeljenim tvrdnjama da je misija inscenirana, uz korištenje slika izvučenih iz konteksta kao dokaza. Tvrdnja da se slijetanje na Mjesec 1969. i sve kasnije svemirske misije nisu dogodile dugogodišnja je teorija zavjere koja oživljava svakim novim postignućem u istraživanju svemira. Objave na srpskom i hrvatskom jeziku koje negiraju da je Indija mogla uspješno sletjeti na Mjesec imaju i rasistički prizvuk.

Indijska sonda Chandrayaan-3 sletjela je blizu Južnog pola Mjeseca 23. kolovoza 2023. (poveznica je arhivirana ovdje). Deseci milijuna ljudi pratili su slijetanje putem prijenosa uživo Indijske organizacije za istraživanje svemira (ISRO). Znanstvenici u prostoriji klicali su kad je sonda uspješno sletjela, čime je Indija postala prva nacija koja je stigla do ovog dijela Mjeseca (poveznica je arhivirana ovdje).

Međutim, istog su dana počele kružiti lažne tvrdnje o svemirskim postignućima Indije.

Snimka koja ismijava indijsko slijetanje na Mjesec je montaža

U objavama na društvenim mrežama tvrdi se da je indijsko slijetanje na Mjesec lažno i da su ljudi "glupi i naivni" jer vjeruju onome što vide na televiziji. Međutim, snimka koja to dokazuje izmijenjena je. Snimka je zapravo montaža napravljena kako bi izgledalo da su se ljudi u Indiji veselili slijetanju gledajući dječje crtane filmove.

Isječak je objavljen na Telegramu 23. kolovoza 2023., s nazivom datoteke "[pogrdan izraz za Rome] sletjeli na Mjesec u crtanom filmu."

Također je podijeljen u objavama na Facebooku s istom porukom koja kritizira svakoga tko vjeruje da se slijetanje dogodilo, na primjer ovdje na hrvatskom i ovdje ili sličnim natpisom ovdje na srpskom.

647759bd6b43e4de55b8d43c8f3cb0195837a85f-ipad.jpg

Snimke zaslona netočne objave na Telegramu i prikaza imena pod kojim je video dokument objavljen od 8. rujna 2023.

Obrnuto pretraživanje slika pokazalo je izvješće o slijetanju s fotografijom ljudi koji gledaju veliki ekran na otvorenom. "Promatrači gledaju slijetanje na Mjesec Chandrayaana-3 u Gradu Znanosti u Ahmedabadu u Indiji," stoji u ovom članku na francuskom (arhiviran ovdje) u naslovu slike, koja se ovdje pripisuje Reutersovom fotografu Amitu Daveu (arhivirano ovdje).

Google pretraživanje s opisom fotografije i ključnim riječima "Reuters" i "Amit Dave" dovelo je do ovog Reutersovog izvješća, objavljenog 23. kolovoza 2023. (arhivirano ovdje), o slijetanju svemirske letjelice Chandrayaan-3 u kojem se nalazi ta fotografija.

6b2fe1c7cbdfa71c9775b506cb2ea0f05dcd6d04-ipad.jpg

Snimke zaslona netočne objave na Telegramu (lijevo) i Reutersovog izvješća od 8. rujna 2023.

Ekran na originalnoj fotografiji prikazuje 3D prikaz slijetanja sonde, koji je objavio ISRO (snimka je arhivirana ovdje), a ne dječji crtani film. Simulacija je prikazana na početku direktnog prijenosa slijetanja, na primjer na YouTubeu (arhivirano ovdje).

Simulacija slijetanja korištena je za predstavljanje informacija koje je sonda poslala o svojoj brzini i visini te za praćenje procesa slijetanja. Prikazan je uz podatke i slike snimljene uživo tijekom približavanja površini Mjeseca, koje je također poslala sonda.

U 13:38 službena emisija uživo ISRO-a prikazuje simulaciju dok voditelji objašnjavaju kako je modul poslan u svemir, putovao do Mjeseca i sprema se sletjeti na njegov južni pol.

19c7fb8fc24772c81bee9209e2a41b1aee5507cf-ipad.jpg

Snimka zaslona ISRO-vog direktnog prijenosa slijetanja Chandrayaana-3 na Mjesec od 8. rujna 2023.

Zvuk koji se čuje u montiranom isječku preuzet je iz ISRO-vog prijenosa. Na 38:10 žena kaže: "Možemo čuti od operativnog tima misije da senzori rade normalno." Snimka prikazuje simulaciju napredovanja sonde i nekoliko drugih ekrana iz kontrolne sobe ISRO-a s informacijama o statusu slijetanja. Nekoliko sekundi kasnije, vidimo još jedan ekran u sobi koji prikazuje fotografije Mjesečeve površine koje je snimila sonda.

Drugo obrnuto pretraživanje slike kako bi se pronašlo podrijetlo crtanog filma prikazanog u montiranoj snimci dovelo je do snimke koju je dječji kanal Geno kids objavio na YouTubeu u srpnju 2021. (arhivirana ovdje). "Slijetanje na Mjesec Neila Armstronga za djecu," glasi naslov snimke. Prikazuje troje djece koja idu na Mjesec i otkrivaju da "nije od sira." Zatim se vraćaju na Zemlju s kamenjem kako bi ga "dali znanstvenicima."

0989b649bc4b41aa74c43a0f185165139224f6b4-ipad.jpg

Snimke zaslona netočne objave na Telegramu (lijevo) i crtanog filma za djecu objavljenog na YouTubeu od 8. rujna 2023.

"Geno Kids slavi rad poznatih ljudi iz prošlosti i sadašnjosti na edukativan i zabavan način," piše u u opisu kanala.

Simulacije slijetanja nisu dokaz da su svemirske misije lažne

Video simulacije korištene za objašnjenje ili praćenje indijskog slijetanja na Mjesec podijeljene su u objavama na društvenim mrežama kako bi se sugeriralo da je slijetanje inscenirano, poput ove objave na Facebooku od 24. kolovoza 2023. Slične objave kružile su i na engleskom jeziku.

Još jedna snimka objavljena na TikToku 24. kolovoza 2023. ismijava ljude koji vjeruju u svemirske ekspedicije zbog animiranih 3D vizualizacija koje se koriste za praćenje svemirskih misija Indije i Kine. "Ovaj indijski crtić jučer je sletio na Mjesec," kaže čovjek koji na snimci govori na hrvatskom i dodaje da Indija nije mogla uspjeti nakon što nekoliko dana ranije nije uspjela Rusija "koja ima puno bolju tehnologiju od Indije." "Tko vjeruje u ta g**na," smijao se autor. Snimka je pogledana 80.000 puta, a jedna korisnica Facebooka objavila ga je na srpskom jeziku. Objava je podijeljena više od 600 puta.

ba91d4462bd3c97b5ac93a4a948ab9374f4bb2fe-ipad.jpg

Snimke zaslona netočnih objava na Facebooku od 11. rujna 2023.

U snimci na hrvatskom vidi se kako premijer Indije Narendra Modi aplaudira dok na drugom ekranu simulacija prikazuje uspješno slijetanje na Mjesec svemirske sonde Chandrayaan-3 23. kolovoza 2023. godine, nakon čega slijede scene radosti u prostoriji u kojoj su ISRO-vi znanstvenici pratili slijetanje. Ta snimka preuzeta je s ISRO-vog prijenosa događaja uživo (od 44:52).

bb30b19b6025b69a2faffa220beb0db2665b1714-ipad.jpg

Snimka zaslona ISRO-vog prijenosa uživo od 11. rujna 2023.

Znanstvenik ISRO-a potvrdio je za AFP da je animirana žuta raketa bila simulacija slijetanja na Mjesec. "Pratimo letjelicu tijekom njezina putovanja kroz simulatore i podatke koje smo primili," rekao je 31. kolovoza 2023.

Snimke na društvenim mrežama ne prikazuju mnoge druge zaslone u prostoriji s podacima kao što su brzina i visina letjelice, niti one s fotografijama koje je letjelica snimila ili poslala uživo dok se približavala površini Mjeseca.

Tijekom prijenosa uživo, na primjer u 31:32, voditeljka koja govori engleski objašnjava: "Snimač letjelice kontinuirano snima površinu Mjeseca i to se također prenosi ovdje." Istodobno se u prijenosu uživo pojavljuje krupni plan ekrana s fotografijama koje letjelica šalje uživo. Pogled na cijelu prostoriju pokazuje da se prikazuju i simulacija i slike uživo, zajedno s drugim ekranima, u ISRO-voj kontrolnoj sobi.

U 35:22 prikazana je simulacija preko cijelog zaslona koja je zloupotrijebljena u objavama na društvenim mrežama. Voditeljka kaže: "Možemo vidjeti vizualizaciju modula za slijetanje koji se kreće prema površini Mjeseca." Niti u jednom trenutku nije predstavila simulaciju kao snimku stvarne letjelice.

e9bd801ee227a511bf1f83bad6358d7e0f979a9c-ipad.jpg

Snimka zaslona ISRO-vog prijenosa uživo slijetanja na Mjesec 23. kolovoza 2023. napravljena 11. rujna 2023. Ružičasti kvadrati označavaju ekrane koji prikazuju različite podatke o procesu slijetanja. Žuti kvadrat označava ekran koji prikazuje simulaciju. Plavi kvadrat označava ekran koji prikazuje slike koje šalje letjelica Chandrayaan-3

U danima nakon slijetanja, ISRO je objavio više slika s Mjeseca na svom službenom profilu na platformi X (bivši Twitter) ovdje, ovdje i ovdje (arhivirane poveznice ovdje, ovdje i ovdje).

U objavama na društvenim mrežama također nisu spomenute ranije snimke koje je objavio ISRO koje prikazuju svemirsku letjelicu u orbiti oko Mjeseca nekoliko dana prije nego što je sletjela, kao ovdje 15. kolovoza i ovdje 20. kolovoza 2023. (arhivirano ovdje i ovdje).

NASA je također fotografirala sondu parkiranu na površini Mjeseca sa svog Lunar Reconnaissance Orbitera i objavila slike na svojoj web stranici 5. rujna 2023. (arhivirano je ovdje).

Snimka objavljena na TikToku na hrvatskom jeziku ismijavala je i ideju da je Kina sletjela na Mars jer je ta zemlja objavila animirani film koji prikazuje slijetanje, sličan simulaciji prikazanoj u Indiji. Animaciju slijetanja kineske sonde na Mars prate scene erupcije veselja u sobi sa znanstvenicima. "Dame i gospodo, ovo je bilo kinesko slijetanje na Mars. Kao što vidite, slijetanje je prošlo savršeno bez ijedne greške," kaže čovjek, a zatim se nasmije.

Kineska sonda Tianwen-1 sletjela je na Mars 15. svibnja 2021. (poveznica je arhivirana ovdje). Animirani film objavila je Kineska centralna televizija (CCTV), a zatim i kineski mediji (ovdje) te strane agencije i mediji poput Reutersa (arhivirano ovdje) i Washington Posta koji su jasno naznačili da je film animacija (arhivirano ovdje).

Slijetanje je bilo nemoguće pratiti uživo zbog udaljenosti između Zemlje i Marsa. Komplicirani proces slijetanja nazvan je "sedam minuta terora" jer se događa brže nego što radio signali s Marsa mogu doći do Zemlje, što znači da je komunikacija ograničena, izvijestio je AFP (arhivirano je ovdje).

NASA je čestitala kineskoj svemirskoj agenciji na uspješnoj misiji 19. svibnja 2021. (arhivirano je ovdje).

Kamera High-Resolution Imaging Science Experiment (HiRise) Sveučilišta u Arizoni koja se nalazi na izviđačkom satelitu Mars Reconnaissance Orbiteru, uočila je svemirski rover na slikama snimljenim 2022. i 2023. (poveznice arhivirane ovdje i ovdje).

U snimci na TikToku, objavljenoj mjesecima nakon kineskog slijetanja na Mars, zanemaruje se činjenica da su snimke slijetanja i slike s Marsa već objavljene (arhivirano ovdje). Sonda je također poslala fotografije crvenog planeta (arhivirane ovdje) prije početka procesa slijetanja.

Kamera kojom se upravlja sa Zemlje snimila je lansiranje Apolla 17

TikTok snimka uključuje i snimke letjelice koja se uzdiže s površine Mjeseca. Čovjek koji u snimci govori na hrvatskom pogrešno tvrdi da je snimka iz 1969. i sugerira da ne može biti stvarna jer bi astronaut morao ostati da je snimi.

Zapravo, snimka polijetanja je iz misije Apollo 17 koja je posjetila Mjesec 1972. Inženjeri su koristili kameru kojom se daljinski upravljalo sa Zemlje postavljenu na opremu ostavljenu na Mjesecu nakon što su američki astronauti otišli.

Pretraga snimki s ključnim riječima "moon liftoff Apollo" dovela je do izvorne snimke koju je Nacionalni muzej zrakoplovstva i astronautike objavio na YouTubeu 14. prosinca 2009., koja je arhivirana ovdje.

fd18d0889c59dcc887b8b3ef5882e65a83073aa3-ipad.jpg

Usporedba snimki zaslona netočne snimke na TikToku (lijevo) i snimke koju je objavio Nacionalni muzej zrakoplovstva i astronautike od 14. rujna 2023.

"Lansiranje Mjesečevog modula Apolla 17 snimljeno televizijskom kamerom postavljenom na svemirkom roveru kojeg je posada parkirala oko 145 metara istočno od letjelice. (...) Ed Fendel u Houstonu morao je predvidjeti trenutak paljenja, uzlijetanje i brzinu penjanja kako bi kontrolirao nagib kamere da bi se pratio uspon," stoji u naslovu snimke.

Poveznica vodi na članak Nacionalnog muzeja zrakoplovstva i svemira objavljen 30. prosinca 2011. (arhiviran je ovdje), koji objašnjava tehničke poteškoće i nezgode koje su dovele do izrade te snimke. "Unatoč svom teškom radu i tehnološkom razvoju, konačno polijetanje ljudi s Mjeseca došlo je i prošlo uz samo kratku obavijest na noćnim vijestima," podsjeća se u članku.

"... televizijskom kamerom moglo se upravljati izravno sa Zemlje preko velike antene s visokim pojačanjem na svemirskom roveru. Budući da signali prema i sa Zemlje kasne nekoliko sekundi zbog udaljenosti od 240.000 milja, inženjeri misije predložili su da se unaprijed programiraju polijetanja Mjesečevih modula za misije Apollo 15, 16 i 17," navodi se u članku.

"Svaka naredba bila je napisana, a sve što sam radio bilo je gledanje na sat i slanje naredbi. Nisam gledao u televiziju. Stvarno nisam išta vidio dok nije završilo i dok nismo pustili snimku. To su bile unaprijed napisane naredbe koje su samo izdavane tijekom vremena. Tako ih je (kamera) pratila," prisjetio se u intervjuu 2000. godine za NASA-in Oral History Project Ed Fendel, časnik za instrumente i komunikacije Johnson Space Centera za misije Apollo (arhivirano je ovdje).

Trajne teorije zavjere o slijetanju na Mjesec

Šest NASA-inih misija spustilo je ljude na Mjesec između 1969. i 1972. Prva je bila Apollo 11, u srpnju 1969., tijekom koje je Neil Armstrong postao prva osoba koja je hodala po Mjesecu, s Edwinom Eugeneom "Buzzom" Aldrinom. Samo je jedna misija propala: Apollo 13 pretrpio je kritičan nedostatak energije i kisika tijekom leta i bio je prisiljen kružiti oko Mjeseca bez slijetanja. Posada Apolla 17 posljednja je kročila na Mjesec, u prosincu 1972. godine.

Eugene Cernan, čiji je otac bio iz Slovačke, bio je dio misije i za sada je posljednji čovjek koji je hodao po Mjesecu.

Otkako su astronauti prvi put sletjeli na Mjesec 1969. godine, ljudi su odbacivali ideju da je takvo tehnološko dostignuće moguće.

Milijuni ljudi diljem svijeta i dalje vjeruju da nitko ikada nije hodao po Mjesecu i da su slike koje je objavila NASA u srpnju 1969. snimljene u hollywoodskom studiju, izvijestio je AFP 2019. na 50. godišnjicu prvog slijetanja na Mjesec (poveznica arhivirana ovdje).

Prema francuskom novinaru i istraživaču teorije zavjere Didier Desormeauxu, koji je pričao za AFP 2019., ovo je prvi put da je "teorija zavjere u potpunosti izgrađena oko vizualne interpretacije medijskog događaja - što oni [koji ne vjeruju u slijetanje na Mjesec, op.ur.] potpuno osuđuju kao namještaljku."

"Snaga takvih teorija je u tome što, bez obzira na sve, one ustraju jer postanu uvjerenje koje dolazi s nekom vrstom evangelizacije i tako mogu trajati zauvijek," dodao je.

AFP Provjera činjenica je već razotkrio objavu na društvenim mrežama objavljenu istog dana kada je Indija uspješno sletjela na Mjesec, u kojoj se tvrdi da je satirična snimka rupa u Bangaloreu iz 2019. dokaz da se slijetanje na Mjesec 1969. nije dogodilo.

Ovaj je članak također objavljen by AFP.

Sva prava pridržana. Bilo koje korištenje sadržaja AFP-a na ovim stranicama podliježe uvjetima uporabe dostupnim na https://www.afp.com/en/terms-use. Pristupanjem i/ili korištenjem bilo kojeg AFP-ovog sadržaja dostupnog na ovim stranicama pristajete na prije spomenute uvjete korištenja. Bilo kakva uporaba AFP-ovog sadržaja je pod vašom isključivom i punom odgovornošću.