"CO2 nema utjecaja na povećanje temperature", kaže se u objavi na Facebooku od 11. svibnja 2023., koja je podijeljena više od 40 puta, uz video iz 2016. godine u kojem Piers Corbyn, britanski prognostičar poznat po odbacivanju znanstvenog konsenzusa o klimatskim promjenama, tvrdi isto. Video i tekst koji ga je pratio u originalnoj objavi podijeljeni su više od 400 puta u jednom tjednu, a identične objave na Telegramu pregledane su više od 3.500 puta.

Nakon online pretrage videa u kojima Corbyn negira ulogu CO2, AFP je otkrio da je video koji se pojavljuje u objavama na Facebooku originalno objavljen na YouTube kanalu "Energy Live News" 9. rujna 2016. godine. Vodeni žig kanala može se vidjeti u gornjem desnom kutu u videu podijeljenom na Facebooku i Telegramu. U videu Corbyn tvrdi da ugljikov dioksid "nema nikakav utjecaj" na svjetske temperature i da satelitski podaci pokazuju da se svijet hladi.

AFP je ranije opovrgnuo lažne tvrdnje koje je Corbyn iznio o klimatskim promjenama ovdje (na srpskom), ovdje (na engleskom) i ovdje (na francuskom). 

CO2 i ljudske aktivnosti 'nedvosmisleno' povezani s globalnim zagrijavanjem - IPCC

Stručnjaci i podaci dosljedno pokazuju da prosječne temperature rastu i da su ljudske aktivnosti primarni uzrok.

Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), međunarodno stručno tijelo koje broji 195 država članica, upozorio je u svom izvješću za izvješću za2023. da su "ljudske aktivnosti, prvenstveno kroz emisije stakleničkih plinova, nedvosmisleno uzrokovale globalno zagrijavanje, s globalnom površinskom temperaturom koja je u 2011-2020. dosegla 1,1 stupanj Celzija iznad razdoblja od 1850-1900.". Izvještaje IPCC-a pripremaju stotine znanstvenika iz mnoštva država koji u svojem radu pregledavaju tisuće znanstvenih istraživanja.

Glavni ured Europske komisije za klimatske aktivnosti naglašava da je CO2 proizveden ljudskim aktivnostima najveći doprinositelj globalnom zagrijavanju. "Do 2020. godine, njegova koncentracija u atmosferi porasla je za 48% iznad svoje predindustrijske razine (prije 1750. godine)", napominje Ured na svojoj info stranici o klimatskim promjenama (arhiviranoj ovdje).

Podaci o globalnim prosječnim temperaturama pokazuju da se planet zagrijava, a Svjetska meteorološka organizacija (WMO) predviđa 98% vjerojatnosti da će sljedećih pet godina biti najtoplije ikad zabilježene (arhivirano ovdje). Prema satelitskim podacima iz programa Europske unije Copernicus C3S za promatranje Zemlje, koji provodi Europski centar za prognoze vremena srednjeg roka (ECMWF), posljednjih osam godina do 2022. bile su najtoplije ikad zabilježene (vidi grafikon u nastavku).

Satelitski podaci pokazuju da se svijet zagrijava, a ne hladi

Suprotno netočnim tvrdnjama koje kruže, globalni satelitski podaci pokazuju da se svijet zagrijava.

Europska svemirska agencija (ESA) na svojoj web stranici (arhivirano ovdje) navodi da je "znanstveni dokaz o globalnim klimatskim promjenama neoboriv." Prema ESA, njeni sateliti "pružaju nedvosmislen dokaz o promjenama koje se događaju na Zemlji i pružaju širu sliku, prikupljajući dugoročne serije podataka, kako bi se razumjeli njihovi učinci."

ESA trenutno ima pet tekućih misija Copernicus Sentinel i četiri misije Earth Explorer - konstelacije satelita u Zemljinoj orbiti koji nadgledaju veliki broj ključnih klimatskih varijabli, poput pokrova debljine leda, krčenja šuma, vlage u tlu, razine mora i temperature površine oceana, i druge.

Ovi podaci koriste se od strane ECMWF-a i drugih znanstvenika kako bi omogućili vladama i donositeljima odluka da se nose s posljedicama klimatskih promjena, upravljaju rizicima i poboljšavaju otpornost. Primjer njihove uporabe su mjesečne karte površinske temperature zraka (prikazane dolje za travanj 2023.), koje pokazuju temperaturne anomalije u usporedbi s prosjecima zabilježenim u prethodnim desetljećima.

Dr. Ivan Güttler, klimatolog i zamjenik direktora hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), rekao je AFP-u Provjera Činjenica u e-mailu 19. svibnja 2023. da nije upoznat s bilo kakvim satelitskim podacima koji pokazuju da se globalna klima hladi.

"Pojam globalno zagrijavanje odnosi se na porast temperature planeta na površini i u nižim slojevima atmosfere, poznatim kao troposfera," objasnio je. "U isto vrijeme, zbog zadržavanja topline u nižim slojevima, temperatura pada u višim slojevima atmosfere, poznatima kao stratosfera. Ovaj se efekt vidi i u satelitskim mjerenjima i in-situ mjerenjima koja su dostupna kroz mjerenja radiosonda balona," rekao je Güttler.

Kako CO2 doprinosi klimatskim promjenama

Corbyn tvrdi da su rastuće temperature razlog za povećanje CO2, a ne obrnuto.

Güttler je rekao da iako toplina može dovesti do porasta CO2, to nije dominantan faktor u trenutnom globalnom zagrijavanju.

"Mogući su procesi u oba smjera," objasnio je. "Porast CO2 u zadnjih 150 godina zbog ljudskih aktivnosti ili u nekim drugim fazama geološke povijesti zbog vulkanske aktivnosti, podići će temperaturu površine. Alternativno, promjene u dolaznom zračenju sa Sunca ili u putanji planeta mogu na dijelu površine Zemlje podići temperaturu atmosfere i oceana. Topliji oceani otapaju manje plinova uključujući CO2 a što može podići koncentraciju CO2 u atmosferi. Ovo je samo nekoliko primjera mogućih smjerova."

Güttler je, međutim, napomenuo kako danas "dominira porast CO2 zbog fosilnih goriva i promjena u korištenju zemljišta, a što uzrokuje porast temperature zraka".

AFP je ranije opovrgnuo tvrdnje da staklenički plinovi ne daju ključan doprinos trenutnim porastima globalnih temperatura, poput ovdje  (na njemačkom), ovdje (na francuskom), ovdje (na španjolskom), ili da klimatske promjene ne postoje, poput ovdje (na francuskom) ili ovdje (na grčkom).

Vjetroelektrana nije 'tri puta skuplja' od ugljena

U videu Corbyn također tvrdi da je obnovljiva energija neučinkovita te da je trošak proizvodnje energije iz vjetroelektrana "najmanje tri puta veći od ugljena".

Da bi izračunali trošak energije za različite izvore energije, stručnjaci i organizacije poput Međunarodne agencije za energiju (IEA) koriste takozvani "povećani trošak energije" (Levelized Cost of Energy - LCOE). Ta brojka izračunava trošak proizvodnje energije po kilovat satu (kWh) ili megavat satu (MWh) tijekom cijelog vijeka trajanja elektrane, uključujući troškove instalacije, rada, održavanja i goriva za elektranu.

Direktor hrvatskog Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) Dražen Jakšić rekao je AFP-u Provjera Činjenica u telefonskom razgovoru 24. svibnja 2023. da cijene energije iz ugljena ne mogu biti tri puta jeftinije od vjetra.

"To nije točno, to ne možemo tvrditi," rekao je Jakšić AFP-u, citirajući posljednje stručne procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA) i drugih stručnjaka.

Prema projekcijama LCOE vrijednosti IAE-a iz 2020., troškovi energije ugljena po megavat satu kretali su se između 70,54 i 146,49 dolara. Za vjetroelektrane koje generiraju više od 1MW električne energije, trošak se kretao između 29,18 za dansku kopnenu vjetroelektranu i 200,1 dolara za japansku priobalnu vjetroelektranu. Međutim, velika većina priobalnih vjetroelektrana imala je sličan cjenovni raspon s termoelektranama na ugljen, dok su kopnene vjetroelektrane imale znatno niže troškove od termoelektrana na ugljen, kako se može vidjeti na grafikonu ispod.

Jakšić je objasnio da troškovi mogu varirati ovisno o specifičnoj elektrani, njenoj tehnologiji i lokaciji, ali da cijene između ugljena i vjetra više nisu usporedive danas, favorizirajući vjetroenergiju.

Elektrane na vjetar ne koriste gorivo i zahtijevaju relativno malo održavanja za rad, u usporedbi s termoelektranama na ugljen. Termoelektrane na ugljen također imaju dodatne povezane troškove koji nisu izračunati u cijeni energije - poput dugoročne štete za okoliš ili za ljudsko zdravlje.

Meta-analiza iz 2021. koju su proveli istraživači Sveučilišta Sussex i Hanyang University utvrdila je da su ti vanjski troškovi najveći za ugljen i iznose 145 dolara po MWh proizvedenom iz ugljena, uz LCOE trošak između 66 i 152 dolara po MWh. Ista studija izračunala je medijalne vanjske troškove za energiju vjetra na 2 dolara po MWh.

Čak ni statistike iz 2016. godine, kada je Corbyn snimio video prikazan u isječcima, nisu postavljale ugljen kao tri puta jeftiniji od energije vjetra, kao što je prikazano u ovom izvještajubritanske vlade iz 2016. godine, koji procjenjuje budući LCOE elektrana na ugljen od 136 funti po MWh, dok se LCOE priobalnih i kopnenih vjetroelektrana procjenjuje na 100 funti i 61 funtu po MWh.

I prema studiji koju je naručila EU o LCOE vrijednostima za različite izvore, objavljenoj 2020., cijena po MWh električne energije proizvedene u termoelektranama na ugljen 2018. bila je veća i od priobalnih i od kopnenih vjetroelektrana. Procjene za termoelektrane na ugljen navode cijenu od 90 eura po MWh, dok se za priobalne vjetroelektrane procjenjuje na 84 eura, a za kopnene vjetroelektrane na 59 eura - što je najjeftiniji izvor energije na popisu.

Corbyn nije klimatolog

Piers Corbyn, stariji brat britanskog političara Jeremyja Corbyna, čest je gost na događanjima koji se suprotstavljaju trenutnom znanstvenom konsenzusu i promoviraju teorije zavjere, posebno kada su u pitanju klimatske promjene, prema DeSmogu, web stranici koja se fokusira na teme klimatskih promjena.

U Facebook objavamaPiers Corbyn je predstavljen kao "astrofizičar i meteorolog", ali se propušta činjenica da Corbyn nije klimatolog. Iako je Corbyn studirao fiziku i ima magisterij iz astrofizike, AFP nije uspio pronaći dokaze da je objavio znanstvena istraživanja o klimi ili objavio bilo koje recenzirane radove. Pretraga na Google Scholar - pretraživaču koji indeksira recenzirane znanstvene radove, radove s konferencija, teze i disertacije - nalazi samo Corbynov magistarski rad iz 1984. godine. Nismo pronašli Corbynove radove niti na drugim platformama koje indeksiraju ili pohranjuju znanstvene radove, kao što su ScienceDirect ili ResearchGate.

Corbyn je također širio neosnovane tvrdnje o pandemiji COVID-a 19. U Londonu je uhićen 2021. godine zbog letaka za koje je policija rekla da uspoređuju program cijepljenja protiv Covida s Holokaustom.

Cjepiva su spriječila smrti

U Facebook objavama u kojima se dijeli snimka Corbyna također se šire i neosnovane tvrdnje kako je Svjestska zdravstvena organizacija (SZO) "najveća prijetnja zdravlju i životima ljudi," te dodaje kako su preporuke te organizacije nanijele štetu "milijunima ljudi dilljem svijeta". U objavama se ne nude nikakve dokaze za tu tvrdnju, niti precizira koje su to preporuke navodno nanijele štetu ljudima.

Za vrijeme nedavne pandemije COVID-a 19, preporuke SZO su uključivale održavanje razmaka, nošenje zaštitnih maski i cijepljenje. Procjenjuje se kako su cjepiva spriječila 14,4 milijuna smrti samo u prvoj godini nakon što su uvedena, prema istraživanju objavljenom u časopisu Lancet Infectious Diseases. Za Hrvatsku, to bi značilo više od 26.000 spašenih života, što je primjerice populacija usporediva s gradom Dubrovnikom, prema izračunima stručnjaka s Imperial Collegea u Londonu.