Studija u predtisku koju su kineski znanstvenici proveli na laboratorijskim miševima predstavljena je na društvenim mrežama i nekoliko novinskih portala kao dokaz da znanstvenici stavljaju mRNA cjepiva u kravlje mlijeko namijenjeno ljudskoj konzumaciji.

"Stavljaju mRNA u mlijeko da nas 'cijepe'", tvrdio je korisnik u objavi na Facebooku objavljenoj 10. travnja 2023. Slični naslovi pojavili su se na dva hrvatska novinska portala koji su ranije objavljivali lažne ili obmanjujuće tvrdnje koje je AFP opovrgnuo ovdje i ovdje na srpskom te ovdje i ovdje na hrvatskom. "Znanstvenici stavljaju mRNA u kravlje mlijeko u svrhu 'cijepljenja'", tvrdio je jedan od portala u članku objavljenom 8. travnja 2023. "Bill Gates doista želi prisiliti čovječanstvo da u sebe unose mRNA tehnologiju putem hrane", tvrdio je drugi u članku objavljenom 16. travnja 2023. Ove tvrdnje i poveznice na članke također su podijeljeni na nekoliko hrvatskih Telegram kanala, na primjer ovdje i ovdje, gdje su objave pregledane više od 5.000 puta.

Oba portala upućuju na studiju (arhiviranu ovdje) u kojoj su kineski istraživači istraživali bi li bilo moguće stvoriti oralno cjepivo temeljeno na mRNA za COVID-19 pakiranjem krhkog i nestabilnog mRNA u egzosomima (biološke strukture koje mogu prenositi molekule) pronađenim u kravljem mlijeku, što bi teoretski omogućilo molekuli preživljavanje bez potrebe za čuvanjem na vrlo niskim temperaturama i u ljudskom probavnom traktu, koji bi inače rastvorio molekule mRNA i učinio ih neaktivnima.

Prema studiji, mRNA cjepivo protiv SARS-CoV-2 temeljeno na egzosomima iz kravljeg mlijeka "može potaknuti stvaranje neutralizirajućih antitijela u miševa". 

Molekularna biologinja dr. Tamara Čačev, znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, rekla je za AFP da studija pokazuje da takvo oralno cjepivo može potaknuti organizam na proizvodnju antitijela, ali napominje kako nema garancija za njegovo djelovanje kod ljudi.

"Od miša do čovjeka je veliki evolucijski skok i mnoge stvari koje se pokažu kao dobre u in vitro (u testnim posudama, op. ur.) i in vivo (u živom organizmu, op. ur.) pokusima padnu na pokusima na čovjeku", rekla je Čačev za AFP Provjera činjenica putem Facebook poruka 20. travnja 2023.

Europska agencija za lijekove (EMA) rekla je AFP-u u e-mailu 2. svibnja 2023. godine da kada tvrtka podnese zahtjev za odobrenje stavljanja cjepiva protiv COVID-a 19 na tržište EU-a, kao i onog razvijenog pomoću nove tehnologije, mora također zatražiti pregled i procjenu EMA-e za podatke koji podupiru upotrebu takve tehnologije te dokazati da novo cjepivo zadovoljava zahtjeve EU-a u pogledu sigurnosti i učinkovitosti.

"Nadalje, želimo naglasiti da EMA nije upoznata s bilo kakvim zahtjevom u ovom trenutku koji se tiče razvoja cjepiva s ovakvim pristupom za ljudsku upotrebu te nije bilo kontakta s potencijalnim razvojnim partnerom koji namjerava slijediti takvu strategiju", rekao je glasnogovornik EMA-e u e-mailu za AFP.

Miševi nisu hranjeni mlijekom u kojem je cjepivo

Tvrdnje na dva portala i društvenim mrežama navode da je "mRNA stavljena u mlijeko, kojim su potom hranjeni miševi". Međutim, ništa od toga nije istinito: molekule mRNA nisu bile stavljane u obično kravlje mlijeko, a cjepivo nije bilo dano miševima u obliku mlijeka.

Prema studiji, egzosomi kravljeg mlijeka ekstrahirani su iz mlijeka, a zatim su korišteni kao "pakiranje" za mRNA fragmente koji mogu izazvati imunološku reakciju na virus SARS-CoV-2.

Čačev je za AFP objasnila da su egzosomi mikroskopske strukture nalik mjehurićima s masnim vanjskim slojem koje biljke i životinje koriste za prijenos molekula unutar organizma. "Mlijeko goveda je primjer ekskreta u kojem se također mogu identificirati egzosomi koji su lako dostupni za upotrebu i modifikacije - postoji više primjera kada se kravlje mlijeko koristilo u biotehnologiji", rekla je Čačev.

U studiji se ne spominje da je bilo koji drugi dio mlijeka osim egzosoma korišten u pripremi oralnog cjepiva za upotrebu na miševima. EMA također napominje da su autori studije istraživali upotrebu egzosoma kravljeg mlijeka kao prijenosnih vozila za pokretanje imunoloških odgovora u miševa. "To nije isto što i 'stavljanje mRNA cjepiva u kravlje mlijeko'", rekao je glasnogovornik EMA-e za AFP.

Miševi također nisu bili hranjeni cjepivom, prema autorima studije. Otopina koja sadrži modificirane egzosome umetnuta je u crijeva miševa putem procesa injekcije u dvanaesnik, koji zaobilazi usta, jednjak i želudac.

Cjepivo u mlijeku bilo bi nepraktično i kratkog vijeka trajanja

Svaki pokušaj tajnog stavljanja mRNA u kravlje mlijeko u svrhu cijepljenja naišao bi na brojne poteškoće. "Najveći problem je ovdje u tehničkoj neizvedivosti i skupoći ovog procesa", rekla je Čačev za AFP, referirajući se na proizvodnju oralnih cjepiva pomoću egzosoma mlijeka.

"Radi se o tehnološki zahtjevnom (...) postupku proizvodnje za kojeg je sposoban tek manji broj proizvođača u svijetu", rekla je Čačev. 

"Tehnika korištena u ovoj studiji za pročišćavanje egzosoma nije kompatibilna s proizvodnjom egzosoma u velikim razmjerima, što je jedna od prepreka napretku k industrijalizaciji", naveli su autori na 10. stranici kineske studije.

Čačev je izrazila i sumnje da bi takvo cjepivo moglo trajati dulje vrijeme. "Sama mRNA upakirana u egzosom i onda u bocu mlijeka u dućanu ne bi bila dugog vijeka, a oni zabrinuti si uvijek mogu to mlijeko i prokuhati. Jer i ovdje se radi o tome da su mRNA cjepiva, u štogod bila pakirana, ipak nestabilna".

Dodavanje mRNA u kravlje mlijeko za sada je ilegalno u EU

Prema članici Europskog parlamenta Biljani Borzan, liječnici i članici Parlamentarnog odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, u EU postoji nekoliko pravnih mehanizama koji bi spriječili dodavanje umjetnih bioloških ili kemijskih spojeva u mlijeko.

"To bi bila EU direktiva o mlijeku, zatim regulativa o organiziranju zajedničkog tržišta poljoprivrednim proizvodima te, kao krovni zakon, Opći zakon o hrani EU. No prije svega toga, zdrav razum ", rekla je Borzan za AFP u e-mailu 25. travnja 2023.

Borzan je rekla da bi svaki potez učinjen radi legalizacije takvih praksi zahtijevao odobrenje širokog spektra tijela, poput Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europske komisije, Europskog parlamenta i institucija država članica. Od početka postupka do početka implementacije prošlo bi nekoliko godina. "Međutim, ne vidim zašto bi to itko radio, a zatim zašto bi itko to odobrio", rekla je Borzan.

Izmjene mlijeka mogle bi se otkriti

Dr. Jasna Bošnir, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar (NZJZ Andrija Štampar), napisala je u e-mailu za AFP 27. travnja 2023. da je sigurnost hrane u Hrvatskoj, uključujući sigurnost mlijeka, regulirana Uredbom Europske komisije iz 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina za određene kontaminante u prehrambenim proizvodima, te da su Hrvatski veterinarski institut i nacionalni Referentni laboratorij za mlijeko i mliječne proizvode (RL) zaduženi za testiranje kvalitete i sigurnosti mlijeka za ljudsku potrošnju.

Testiranje mRNA u mlijeku trenutno se ne provodi kao dio redovite kontrole kvalitete mliječnih proizvoda, prema Hrvatskoj agenciji za hranu i poljoprivredu (HAPIH). Agencija je u e-mailu za AFP 25. travnja 2023. napisala da je u 2022. godini testirala više od 1,6 milijuna uzoraka kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka kako bi se utvrdila sigurnost i kvaliteta.

Voditeljica Referentnog laboratorija za mlijeko, dr. Nataša Mikulec, rekla je u telefonskom razgovoru za AFP 3. svibnja 2023. da su hrvatski laboratoriji dobro opremljeni za otkrivanje svih vrsta mikroorganizama, bakterija ili virusa u hrani ili u slučaju da je hrana bila kontaminirana. Naglasila je da je važno da laboratorij unaprijed zna što traži, ako tvar nije na redovnom popisu za testiranje.

"Upravo zato je i osnovan Centar za sigurnost i kvalitetu hrane koji je zajednički EU projekt NSJZ Andrije Štampar i Agronomskog fakulteta", rekla je Mikulec. "U Centru imamo znanstvenu opremu kojom možemo dokazati porijeklo hrane ali i utvrditi patvorenje hrane. Svi građani mogu u Centar donijeti neki uzorak mlijeka ili bilo koje hrane koju žele ispitati". 

Mikulec je za AFP rekla da se metode RL-a koriste kao mjerilo za druge mliječne laboratorije u Hrvatskoj i regiji. "Testiranje mlijeka provodi se u Hrvatskoj od 2005. godine i nikada nismo pronašli ništa što bi bilo opasno za ljude", rekla je.

Bošnir i Mikulec savjetovali su svima koji sumnjaju da je njihovo mlijeko kontaminirano da to prijave Veterinarskoj inspekciji. Borzan je također predložila kontaktiranje policije, jer bi se tu radilo o kršenju zakona. "Ako se žele obratiti razini EU mogu se javiti npr. EU pravobraniteljici ili eurozastupnicima, ja dobivam jako puno upita i prijava te vrste jer se bavim hranom i zaštitom potrošača", rekla je Borzan.

Nema mRNA cjepiva u drugoj hrani

Neki od zavaravajućih članaka također povezuju kinesku studiju sa širim narativom da znanstvenici navodno pokušavaju prisiliti ljude na primanje cjepiva protiv COVID-a 19 ubrizgavajući ih u hranu, tvrdeći da je to plan koji širi svjetska elita, poput Billa Gatesa. Članci ne pružaju nikakve dokaze za te tvrdnje.

Jessica Gordon, veterinar za stoku i izvanredna profesorica na Sveučilištu Michigan State, napisala je u e-mailu za AFP 25. siječnja 2023. da se u Sjedinjenim Američkim Državama ne koriste mRNA cjepiva za stoku. To je također potvrdio Centar za veterinarsku biologiju pri Upravi za inspekciju zdravlja životinja i bilja Ministarstva poljoprivrede SAD-a.

AFP je ranije opovrgnuo tvrdnje da se mRNA cjepiva ubrizgavaju u stoku i druge životinje te tvrdnje da su australski poljoprivrednici prisiljeni to činiti. AFP je također opovrgnuo tvrdnje da je Bill Gates pozvao na "smanjenje populacije kroz prisilno cijepljenje", odbio cijepiti svoju djecu ili pozvao da se cjepiva stavljaju u hranu.

Sigurnost cjepiva protiv COVID-a 19 kontinuirano se procjenjuje i prati

Zavaravajući članci citiraju objavu na blogu američkog kardiologa Petera McCullougha, koji tvrdi da kineska studija predstavlja "zapanjujući" znanstveni uspjeh, ali da izaziva etička pitanja zbog štete koju su navodno uzrokovala mRNA cjepiva. AFP je ranije opovrgnuo nekoliko tvrdnji o cjepivima koje je iznio McCullough ovdje na srpskom te ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje na engleskom.

Prema Europskoj agenciji za lijekove (EMA), gotovo 1 milijarda doza cjepiva protiv COVID-a 19 dana je ljudima u EU i Europskom gospodarskom prostoru (EGP) do travnja 2023. Njihova se sigurnost kontinuirano prati i procjenjuje, pri čemu je velika većina poznatih nuspojava blaga i kratkotrajna.

"Autorizirana cjepiva protiv COVID-19 su sigurna i učinkovita. Procijenjena su na desecima tisuća sudionika u kliničkim ispitivanjima i udovoljila su znanstvenim standardima EMA-e za sigurnost, učinkovitost i kvalitetu", navodi Agencija na svojoj info stranici (arhiviranoj ovdje). "Ozbiljni problemi sa sigurnošću iznimno su rijetki."

AFP je ranije opovrgnuo nekoliko lažnih ili zavaravajućih tvrdnji o sigurnosti cjepiva protiv COVID-a 19, kao što su ovdje, ovdje i ovdje.