Tvrdnja da je na Filipinima izdan nalog za uhićenje Billa Gatesa podijeljena je u ožujku 2023. na hrvatskom portalu Epoha, koji je poznat po objavljivanju netočnih tvrdnji, a koje je AFP već opovrgnuo više puta, kao na primjer ovdje i ovdje. Ista je tvrdnja u ožujku objavljena i na pojedinim srpskim portalima kao na primjer ovdje i ovdje, kao i na Facebookuhttps://archive.is/wXJOO. Podijeljena je na tisuće puta i na drugim jezicima poput nizozemskog, njemačkog, francuskog, engleskog, portugalskog i španjolskog.

Netočne objave temelje se na članku koji je objavio američki portal NewsPunch, poznat po dijeljenju netočnih informacija (arhivirana poveznica ovdje) i čije je dezinformacije AFP prethodno opovrgnuo na primjer ovdje i ovdje (na engleskom).

U članku se netočno tvrdi da je nalog za uhićenje Gatesa izdan zbog "ubojstva s predumišljajem" u vezi sa cjepivom protiv Covida-19.

Gates je često meta online dezinformacija i AFP je prethodno već opovrgnuo neke od tih netočnih tvrdnji. Ti tekstovi se na engleskom mogu pročitati ovdje ili na srpskom ovdje.

Zaklada Billa i Melinde Gates bila je jedan od ključnih sudionika u globalnom odgovoru na pandemiju Covida-19, uključujući razvoj cjepiva. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), COVID-19 odnio je više od 6,8 milijuna života između siječnja 2020. i ožujka 2023.

Nema naloga za uhićenje Gatesa, sud spomenut u netočnim tvrdnjama ne postoji

U podijeljenom članku netočno se tvrdi da je nalog za uhićenje izdao "Sud u Manili za gnjusne zločine".

Takav sud, međutim, ne postoji, rekao je AFP-u 8. ožujka 2023. glasnogovornik Vrhovnog suda Filipina Brian Hosaka. "Na Filipinima ne postoji sud pod imenom 'Glavni kazneni sud' ili 'Sud za gnjusne zločine'", rekao je on, opisujući netočne tvrdnje o nalogu za uhićenje Gatesa kao "besmislene".

Iz Vrhovnog suda Filipina za AFP su 14. ožujka 2023. rekli i da regionalni sudovi (Regional Trial Courts - RTCs) u glavnom gradu Manili i okolnim naseljima nisu izdali nalog za uhićenje Gatesa. 

"Želimo vas informirati da nakon provjere Ureda administratora suda s regionalnim sudovima (u mjestima gradske oblasti Manila) gradovi Manila, Quezon City, Makati, Pasig, Pasay, Parañaque, Las Piñas, Muntinlupa, Marikina, Malabon, Taguig, Valenzuela i Navotas, nemaju otvoren takav slučaj pred svojim sudom i ne postoji nalog za uhićenje Billa Gatesa", navodi se u e-mailu. 

U poruci elektroničke pošte iz Vrhovnog suda se dodaje kako su Filipini ukinuli "sudove za gnjusne zločine" prije skoro 20 godina. Vrhovni sud je "opozvao označavanje regionalnih sudova (RTC) kao sudova za gnjusne zločine" 24. kolovoza 2004., navodi se.

Prema navodima ovog izvještaja Senata iz 2006. godine (stranica 5), Vrhovni sud je ukinuo ove sudove zbog relativno malog broja slučajeva i zato što su činili suce lako prepoznatljivim metama osvetoljubivih sudionika sudskih parnica. Deset sudaca ubijeno je između 1999. i 2006. "dok su obavljali svoju službenu dužnost", navodi se u dokumentu. "Gnjusni zločini" su sada predmet suđenja pred različitim regionalnim sudovima. 

U ovom članku u lokalnom mediju, objavljenom 2004. godine,  također je objašnjeno kako su sudovi za gnjusne zločine ukinuti te godine. Prema tome, nijedan sud za gnjusne zločine nije mogao narediti uhićenje Gatesa u vezi s cijepljenjem tijekom pandemije COVID-a 19 proglašene 2020. godine.

Netočni članak NewsPuncha i objave uključuju i tvrdnju da je "glasnogovornik Zaklade Gates u četvrtak odbio komentirati nalog za uhićenje, rekavši lokalnom radiju: 'To je nesporazum koji ćemo izgladiti'".

Na upit AFP-a u vezi te tvrdnje, medijski odjel Zaklade odgovorio je u e-mailu 30. ožujka 2023: "Kada je riječ o vašem pitanju, ta tvrdnja je netočna."

Gatesu nije zabranjen ulazak na Filipine

Iz  Ureda za imigraciju Filipina AFP-u je rečeno kako Gatesu nije zabranjen ulazak u tu zemlju, kao što se tvrdi u netočnom članku. 

Zaključno s 25. travnjem 2023. Gates se nije nalazio na crvenoj potjernici Interpola. Crvena potjernica je "zahtjev organima reda diljem sveta da lociraju i privremeno uhite osobu do izručenja, predaje ili slične zakonske aktivnosti", objašnjeno je na internet stranici Interpola. Crvena potjernica je samo "međunarodna obavijest za traženu osobu" navodi se na internet stranici i dodaje kako postupanje po toj potjernici "slijedi kaznenu proceduru zemlje koja je izdala nalog".

Cjepivo nije 'izazvalo stotine tisuća smrti'

Prema netočnoj tvrdnji, Gatesa traže na Filipinima u vezi sa "stotinama tisuća umrlih" zbog cjepiva protiv COVID-a 19. Za ovaj podatak se ne navodi izvor, niti je potkrijepljen bilo kojim službenim  podacima.

U izvještaju Agencije za hranu i lijekove (FDA) Filipina navodi se (na strani 4) da je od ožujka 2021. dano više od 170 milijuna doza cjepiva protiv COVID-a 19. Od tada do siječnja 2023. preminulo je gotovo 2.800 osoba koje su bile cijepljene -- iako to ne znači da je cjepivo bilo uzrok njihove smrti, navodi se u izvještaju na stranici 14. 

"Izvještaji o smrtnom ishodu ne znače nužno da je to uzrokovano cjepivom. Osnovna bolest ili postojeća medicinska stanja koji su uzrok smrtnog ishoda često koincidiraju s primanjem cjepiva", navodi se u dokumentu.

U izvještaju filipinskog FDA ističe se kako su podaci uzeti iz nacionalne baze podataka koja "uključuje izvještaje iz različitih jedinica za epidemiološki nadzor Odjela za zdravstvo, s punktova za cijepljenje, iz bolnica, od pacijenata/korisnika i nosioca odobrenja za hitnu upotrebu" (cjepiva).

Nema 'porasta' u broju preminulih zbog cjepiva

Na Filipinima je cijepljenje protiv COVID-a 19 počelo u ožujku 2021. U objavama se netočno tvrdi da je nakon toga došlo do naglog porasta viška smrtnosti. Statistički podaci za Filipine na stranici "Naš svijet u podacima" - Our World In Data  (arhivirana poveznica ovdje) pokazuju da je u travnju 2021. dosegnut najveći broj dnevno potvrđenih smrti od COVID-a 19, a ne od cjepiva protiv koronavirusa.

Podaci Zavoda za statistiku Filipina (arhivirana poveznica ovdje) također pokazuju kako je COVID-19, a ne cjepiva, bio vodeći uzrok smrti u 2021., te da je najviše preminulih zabilježeno u rujnu 2021.

"Broj preminulih kod kojih je identificiran COVID-19 i kod kojih nije identificiran COVID-19, zajedno, iznosi 112.772 odnosno 12,8 % ukupnog broja preminulih, što je drugi vodeći uzrok smrti u 2021.", navodi se u izvještaju Zavoda. Vodeći uzrok smrti su bolesti srca, dodaje se. 

Prema podacima WHO-a na Filipinima je od COVID-a 19 preminulo više od 66.000 ljudi. Ova zemlja je 22. u svijetu po broju preminulih od ove bolesti, pokazuju podaci Statiste.

Što se dogodilo s cjepivima protiv tetanusa na Filipinima?

U netočnim tvrdnjama se navodi da su Filipini obustavili UNICEF-ov program za cijepljenje protiv tetanusa 1995. godine. To je obmanjujuće s obzirom na činjenicu da je obustavljanje bilo samo privremeno. 

Prema medijskim izvještajima iz 1995, uključujući ovaj Inter pres servisa (IPS), jedan sudac u Manili izdao je "privremeni nalog za obustavljanje" programa cijepljenja protiv tetanusa nakon što se proširio strah da cjepivo sadrži hormon koji bi mogao izazvati pobačaj i dovesti do neželjene sterilizacije. 

Program je, međutim, obnovljen i 2017. su Odjel za zdravstvo Filipina i UNICEF objavili (arhivirana poveznica ovdje) da je, nakon kampanje duge 30 godina, ova zemlja postigla "status eliminacije majčinskog i neonatalnog tetanusa (Maternal and Neonatal Tetanus Elimination - MNTE)", što je značilo da je svake godine u svakoj provinciji ili gradu bilo manje od jednog slučaja neonatalnog tetanusa na 1.000 živih rođenih beba.  

WHO navodi da se gotovo svi slučajevi tetanusa, koji izaziva bolne mišićne kontrakcije, događaju kod ljudi koji nikad nisu bili cijepljeni. To se posebno često događa i ozbiljno je kod novorođenih beba i njihovih majki kada majka nije zaštićena cjepivom. 

Kako je objašnjeno u ovom izvještaju iz 2019., UNICEF je usmjerio svoju kampanju cijepljenja protiv tetanusa na žene u reproduktivnoj dobi kako bi se smanjio broj preminule novorođenčadi. 

Tvrdnje da cjepiva protiv tetanusa nisu sigurna nisu ograničene samo na Filipine: ovaj članak Washington Posta opisuje sličan spor između Katoličke crkve i vlasti u Keniji 2014. godine. Strah je izazvan zbog tvrdnji da cjepivo tetanus toksoid sadrži hormon hCG koji može izazvati komplikacije u trudnoći, poput spontanog pobačaja.

WHO je odbacila razloge za zabrinutost. U izvještaju iz 2006.. WHO navodi kako "usprkos povremenim glasinama, upravo je suprotno, tetanus toksoid cjepiva ne sadrže supstance koje bi imale bilo kakav kontraceptivni ili abortirajući efekt"; dok se u drugom izvještaju, iz 2017., na stranici 60 navodi kako "nasuprot izoliranim zabrinutostima, humani korionski gonadotropin (HCG) ili bilo koji derivati HCG-a nisu nikad korišteni u proizvodnji cjepiva protiv tetanusa".