Ova tvornica komaraca u Kolumbiji ne proizvodi GMO komarce i nije u vlasništvu Billa Gatesa


Ova tvornica komaraca u Kolumbiji ne proizvodi GMO komarce i nije u vlasništvu Billa Gatesa

Objavio ponedjeljak 31 srpnja 2023 u 12:30

40e8295f76337945b684f1cf7acf094a75f9f322-ipad.jpg

Ivan FISCHER / AFP Hrvatska

Stotine korisnika dijelile su na Facebooku video tvornice komaraca u Kolumbiji, popraćen tvrdnjama kako on prikazuje tvornicu u vlasništvu Billa Gatesa koja proizvodi milijune genetski modificiranih komaraca svakog tjedna. Istina je da Zaklada Gates financira istraživanja na GMO komarcima, no tvornica prikazana na snimci zapravo je u vlasništvu World Mosquito Programa, koji ima i mnogo drugih donatora, i koji se ne koristi genetskim modifikacijama, već bakterijom koja se nalazi u prirodi.

"Ovo je Billova tvornica komaraca u Columbiji. Najveća je na svijetu", napisao je korisnik Facebooka na hrvatskom 6. lipnja 2023., uz video koji prikazuje laboratorij za uzgoj komaraca. "30 milijuna genetski modificiranih komaraca pušta se svaki tjedan u 11 zemalja. Znaju bolje od prirode, što bi moglo poći po zlu?"

Isti video, s identičnim ili gotovo identičnim opisom, podijeljen je više od 600 puta na Facebooku na hrvatskom, pri čemu su brojni komentatori izražavali svoju ogorčenost i zabrinutost zbog ovih vijesti. "Nevjerovatna je nezainteresiranost ljudi za ovu vrstu oruzja koje je iskljucivo usmjereno prema njima", napisao je jedan od korisnika. "Katastrofa! taj se monstrum dao na daljnja nedjela. Sad će nakon njegove 'filantropske' intervencije stvari biti makar 10 puta gore!", napisao je drugi.

Sama snimka je pregled rada World Mosquito Programa (WMP) u Kolumbiji, koji i sam proturiječi nekim od tvrdnji koje su korisnici podijelili na Facebooku uz ovu snimku. Istraga AFP-a ustanovila je da je video autentičan, no mnoge od tvrdnji korisnika na Facebooku barem su dijelom netočne - Zaklada Billa i Melinde Gates naglasila je kako tvornica nije vlasništvo Zaklade ili Billa Gatesa, već WMP-a, WMP je naveo kako ima i brojne druge izvore financiranja, dok niti jedan od komaraca u toj tvornici nije genetski modificiran.

238028e02e765bc2be7edbec910bd0c4573456dc-ipad.jpg

Snimka zaslona objave na Facebooku preuzeta 27. srpnja 2023.

Video kojeg su dijelili korisnici Facebooka izvorno je objavljen na YouTube kanalu Billa Gatesa (arhivirano ovdje) u kolovozu 2022. U videu vidimo Scotta O'Neilla, osnivača i direktora WMP-a, neprofitne skupine tvrtki u vlasništvu Sveučilišta Monash iz Melbournea u Australiji.

U videu, O'Neill prikazuje WMP-ovu "tvornicu komaraca" u Medelinu u Kolumbiji, za koju kaže kako proizvodi "30 milijuna komaraca tjedno". Objašnjava kako se komarci uzgojeni u tvornici inficiraju bakterijom Wolbachia, koja se nadmeće s drugim bolestima koje prenose komarci kao što su chinkungunya, zika i denga groznice, te smanjuje izglede da inficirani komarci šire te opasne bolesti na ljude.

Postrojenjem WMP-a upravlja sam Program, te ono nije niti u vlasništvu niti izravno financirano od strane Billa Gatesa. Prema stranicama WMP-a, rad programa u Kolumbiji podupire Agencija vlade SAD-a za međunarodni razvoj (USAID) kroz program Combating Zika and Future Threats Grand Challenge.

"Zaklada Billa i Melinde Gates je jedan od naših donatora, no daleko od toga da je jedini", kazao je za AFP direktor komunikacija WMP-a Bruno Col u e-mailu 20. srpnja 2023. Popis donatora i organizacija koje podržavaju WMP uključuje vlade Australije, Novog Zelanda i Brazila, International Community Foundation, KMPG, Zakladu nacionalnih instituta zdravstva, Zakladu obitelji Gillespie i druge.

Iz Zaklade Billa i Melinde Gates kazali su AFP-u e-mailom 20. srpnja 2023. da je ta organizacija odvojila više od 60 milijuna dolara za Sveučilište Monash od 2009. godine, "za potporu nizu svjetskozdravstvenih napora, uključujući i World Mosquito Program". Donacije Zaklade Sveučilištu Monash mogu se pregledati ovdje. "Zaklada Gates nije u vlasništvu postrojenja za znanstveno istraživanje i razvoj World Mosquito Programa u Kolumbiji."

Iz Zaklade su poručili AFP-u da "podržavaju nekoliko projekata koji provode istraživanja potencijalnih aplikacija genetske modifikacije komaraca kako bi se umanjio teret malarije", no da Wolbachia projekt WMP-a ne uključuje nikakve genetske modifikacije. "Ovaj projekt sastoji se od uvođenja prirodne bakterije Wolbachia u populaciju Aedes aegypti komaraca kako bi ih se spriječilo da šire bolesti", kazali su iz Zaklade.

"Komarci su najopasnija životinja na svijetu", objasnio je Branimir Kutuzović Hackenberger, stručnjak za komarce s biološkog odsjeka Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, u telefonskom razgovoru s AFP-om 27. srpnja 2023. "Svake godine ubiju između pola milijuna i dva milijuna ljudi." Hackenberger je objasnio i kako Wolbachia metoda koju koristi WMP ne služi za kontrolu populacije komaraca, već kao metoda za umanjivanje širenja potencijalno smrtonosnih bolesti.

Wolbachia je bakterija prisutna u do 60% svih vrsta insekata, no ne prelazi na kralježnake, uključujući i ljude. WMP navodi svoja istraživanja i tvrdi kako zaraženi komarci značajno smanjuju prelazak drugih bolesti na ljude. Neovisno istraživanje provedeno u Yogyakarti u Indoneziji također je potvrdilo kako komarci Aedes aegypti - koje možemo vidjeti na snimci i koji se proizvode u tvornici WMP-a - imaju znatno manje šanse postati inficirani denga virusom ako su već zaraženi Wolbachiom.

Nema poveznice s komarcima u Hrvatskoj

U nekim od komentara ispod objava s videom tvrdi se kako se takvi komarci već uvoze u Hrvatsku, navodeći nedavne članke u hrvatskim medijima, poput ovog (arhivirano ovdje), ili ovog izvještaja AFP-a (arhiviranog ovdje), kojeg je u Hrvatskoj prenijela agencija Hina (arhivirano ovdje).

Stručnjaci su kazali AFP-u da komarci koji se uvoze u Hrvatsku nemaju nikakve veze ni s Wolbachia metodom koju WMP koristi u svojim postrojenjima, niti s bilo kakvom vrstom istraživanja genetski modificiranih komaraca. Kao što su stručnjaci objasnili, uvezeni tigrasti komarci su mužjaci koji su ozračeni kako bi ih se učinilo sterilnima, takozvana metoda sterilnih insekata (SIT), proces koji nije štetan ni po ljude niti po okoliš.

"To su mužjaci, oni ne bodu, uopće ne piju krv, hrane se nektarom", kazao je entomolog Nediljko Landeka sa Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije u telefonskom razgovoru s AFP-om 27. srpnja 2023. "Mi možemo vidjeti da ih ima, ali oni nemaju nikakav štetan utjecaj na nas. Kao drugo, to je invazivna vrsta, dakle tigrasti komarac nije nešto domicilno, da se mi sad miješamo u prirodu."

Landeka je objasnio kako se tom metodom ciljaju samo tigrasti komarci, te da sama tehnika nije nova. "To je metoda sterilnih kukaca, ona je poznata i koristi se već desetljećima, samo što se nije koristila za komarce već za poljoprivredne štetnike. Recimo, u dolini Neretve već godinama kontroliraju populaciju Mediteranske voćne muhe upravo ovom metodom. Time su poljoprivrednici uštedjeli na pesticidima, agrumi koje štite nemaju rezidue pesticida jer se ne prskaju, i sve pokriva Ministarstvo poljoprivrede", kazao je Landeka.

Hackenberger je također ustvrdio kako nema razloga za zabrinutost zbog navodne radioaktivnosti komaraca. "Oni ne postaju radioaktivni, oni se ne ioniziraju, nisu od metala", rekao je za AFP. "Mi možemo izmjeriti njihovu radioaktivnost, ona je veća za primjerice deset na minus šesnaestu od običnih, ali to je zanemarivo, to ne postoji praktički."

Nema GMO komaraca u Hrvatskoj

Oba stručnjaka kazala su kako se ni Wolbachia niti genetski modificirani komarci ne koriste u Hrvatskoj u ovom trenutku. "Kod nas, koliko ja znam, ne radi nitko takva istraživanja s genetskim modifikacijama", rekao je Landeka. Hackenberger je također rekao kako nitko ne koristi genetski modificirane komarce u Hrvatskoj, no dodao je i kako oni u svakom slučaju vjerojatno ni ne bi bili štetni.

"Tražim uporno već trideset godina nekakav dokaz da je genetski modificirani organizam uzrokovao neku promjenu u okolišu", rekao je Hackenberger AFP-u. "Ja ne znam za to. Ali znam za hrpu ne-genetski modificiranih organizama, kao što je ambrozija, i kao što su ove invazivne vrste, koje itekako naprave rusvaj u okolišu."

"Uvijek postoji opasnost kad napravite genetsku modifikaciju na organizmu da on dobije neku prednost, da postane invazivan i potiskuje druge vrste, međutim genetika nije znanost koja se bavi pokušajima i pogreškama, nego su to ciljana istraživanja. To su ljudi koji razumiju što se mijenja u tom genomu i koje su posljedice toga i tu je opasnost zanemariva", rekao je Hackenberger.

Ovaj je članak također objavljen by AFP.

Sva prava pridržana. Bilo koje korištenje sadržaja AFP-a na ovim stranicama podliježe uvjetima uporabe dostupnim na https://www.afp.com/en/terms-use. Pristupanjem i/ili korištenjem bilo kojeg AFP-ovog sadržaja dostupnog na ovim stranicama pristajete na prije spomenute uvjete korištenja. Bilo kakva uporaba AFP-ovog sadržaja je pod vašom isključivom i punom odgovornošću.