Satirična snimka iz Indije zlorabljena je u objavama koje negiraju slijetanje na Mjesec
Satirična snimka iz Indije zlorabljena je u objavama koje negiraju slijetanje na Mjesec
Objavio utorak 19 rujna 2023 u 17:46
Copyright © AFP 2017-2024. Sva prava zadržana.
Marion DAUTRY / AFP Beograd
Satirična snimka koju je 2019. napravio indijski umjetnik kako bi skrenuo pozornost na rupe na nekim cestama u gradu Bangaloreu širila se izvan konteksta na društvenim mrežama kao navodni dokaz da se prvo američko slijetanje na Mjesec nije dogodilo. Sumnje da se slijetanje na Mjesec 1969. godine – i sva kasnija slijetanja ekspedicija raznih zemalja na Mjesec – nisu dogodila, već da su snimljena u studiju, dugogodišnja je teorija zavjere. Indija je postala četvrta zemlja koja je uspješno spustila sondu na Mjesec u kolovozu 2023., nakon Sjedinjenih Država, Sovjetskog Saveza i Kine. Međutim, Sjedinjene Države jedina su zemlja koja je ikada uspješno poslala ljude na Mjesec, počevši od misije Apollo 11 1969. godine.
"Pravi snimak sletanja Amerikanaca na Mesec iz arhiva sa kojih je skinuta oznaka tajnosti," stoji u opisu snimke objavljene na Facebooku 24. kolovoza 2023. godine. Snimka prikazuje čovjeka u kostimu astronauta koji se pretvara da hoda po Mjesecu dok pored njega prolazi motorizirana rikša, pokazujući da je on zapravo na Zemlji. Dok su neki korisnici reagirali na snimku smijehom, drugi su napisali komentare poput: "Šta ćeš, ovce veruju u sve" "Lepo izrežirao u Holivudu" i "Nikad nisu ni bili [na Mesecu]". Snimka je podijeljena 90 puta.
Ista je korisnica već podijelila nekoliko netočnih objava koje je AFP razotkrio, na primjer da snimke životinja koje hodaju u krug dokazuju da je 5G tehnologija štetna (provjera činjenica objavljena ovdje) ili da Engleska "promiče ljudsko meso" snimkama koje su, kako je javio AFP, zapravo satirične.
Snimka astronauta također je satirična i nije dio zavjere o slijetanju na Mjesec. Objavljena je nedugo nakon što je Indija uspješno spustila sondu na južni pol Mjeseca 23. kolovoza 2023. (arhivirano je ovdje).
Snimka u objavi poklapa se sa satiričnom snimkom iz 2019.
Obrnuta pretraga slika dovela je do objave na Redditu iz 2019. sa snimkom zaslona satirične snimke i naslovom "Indijac prosvjeduje protiv rupa na cesti." Pretraga je dovela i do medijskih objava s ovom snimkom.
"'Astronaut' istražuje rupe u Indiji," glasi naslov ovog BBC-jevog članka objavljenog 3. rujna 2019. (arhivirano je ovdje). Još jedan članak koji je istoga dana objavio indijski TV kanal NDTV glasi: "Bangalore, imamo problem: umjetnik je postao astronaut kako bi dopro do gradskih vlasti" (arhivirano je ovdje).
"Snimka 'astronauta' koji istražuje 'kratere' na cesti u južnom gradu Bangaloreu najnoviji je projekt podizanja svijesti građana umjetnika Baadala Nanjundaswamyja," stoji u opisu BBC-jeve video reportaže.
Potraga za umjetnikom Baadalom Nanjundaswamyjem dovela je do njegovog Instagram računa na kojem je snimku objavio 2. rujna 2019. (arhivirano je ovdje). Objavio ju je i na platformi X (bivši Twitter) s porukom "Zdravo bbmp @BBMPCOMM @BBMP_MAYOR @bbm #thelatest #streetart #nammabengaluru #herohalli".
View this post on Instagram
Ključne riječi na objavi na Instagramu spominju "BBMP," odbor zadužen za infrastrukturu u metropolitanskom području Bangalorea u Indiji; "rupe" i "ulična umjetnost." Lokacija spomenuta u objavi je "Autobusna stanica Hero Halli Cross", u Bangaloreu.
Indijski glumac Poornachandra Mysore također je označen u ovoj objavi. I on je objavio snimku na svom Instagram računu (arhivirano je ovdje) uz natpis "Moja prva #šetnjanaMjesecu hvala @baadal_nanjundaswami i #BBMP."
Označen je i fotoreporter Anantha Subramanyam, koji je objavio snimke na svom Instagram računu ovdje (arhivirano ovdje) i ovdje (arhivirano ovdje) s poveznicom na članak u Bengalore Mirroru (arhivirano je ovdje).
U tekstu je, između ostalog, intervju s Baadalom Nanjundaswamyjem i fotografije njegove instalacije ulične umjetnosti. Šokiran stanjem na cesti, umjetnik je "odlučio iskoristiti cestu punu udarnih rupa kao svoje platno i pretvoriti je u površinu Mjeseca, dok je glumcu Purnachandrau Mysoreu dao da se obuče u astronauta i prošeće po njoj. Ovo je bila još jedna javna instalacija autora Nanjundaswamyja; do sada je stvorio više od 25 instalacija temeljenih na građanskim temama i za isticanje loših uvjeta na cestama u gradu," navedeno je u članku. Cesta u snimci nalazi se na glavnoj cesti Tunganagar u području Herohali u Bangaloreu.
Popularnost snimke na društvenim mrežama potaknula je brzu reakciju vlasti i cesta je popravljena, izvijestio je The Indian Express 4. rujna 2019. (arhivirano je ovdje). Nanjundaswamy je objavio poruku o radovima na platformi X.
Snimka nije bila pokušaj lažiranja slijetanja na Mjesec 2023. niti ima veze s davnim slijetanjem na Amerikanaca Mjesec. Indija do sada nije pokušala poslati ljude na Mjesec. Međutim, pokušala je spustiti opremu na južni pol Mjeseca u rujnu 2019. Pokušaj nije uspio (poveznica je arhivirana ovdje). Nova misija uspješno je sletjela 23. kolovoza 2023., čime je Indija postala prva zemlja koja je sletjela na Mjesec nakon Sjedinjenih Država, Sovjetskog Saveza i Kine. To je prva zemlja koja je sletjela na južni pol Mjeseca nakon što je ruski pokušaj propao nekoliko dana ranije (arhivirano je ovdje).
Teorije zavere o slijetanju na Mjesec
Otkako su astronauti prvi put sletjeli na Mjesec 1969. godine, ljudi su odbacivali ideju da je takvo tehnološko postignuće moguće.
Milijuni ljudi diljem svijeta i dalje vjeruju da nitko nije hodao po Mjesecu i da su slike koje je objavila NASA u srpnju 1969. snimljene u holivudskom studiju, izvijestio je AFP 2019. na 50. godišnjicu prvog slijetanja na Mjesec (poveznica je arhivirana ovdje).
AFP je opovrgao mnoge takve neutemeljene tvrdnje, poput one da je Buzz Aldrin, jedan od astronauta misije Apollo 11, priznao da je slijetanje na Mjesec bilo lažno, ili da je fotografija astronauta koji trenira na Zemlji dokaz da se nijedna ekspedicija slijetanja na Mjesec nije dogodila.
To je prvi put da je "teorija zavjere u potpunosti izgrađena u potpunosti oko vizualne interpretacije medijskog događaja – koju oni [koji ne vjeruju u slijetanje na Mjesec, nap.ur.] potpuno osuđuju kao namještaljku," rekao je AFP-u 2019. novinar i istraživač teorija zavjere Didier Desormeaux.
"Moć takvih teorija je u tome što, bez obzira na sve, one opstaju jer postanu uvjerenje koje dolazi s nekom vrstom evangelizacije i tako mogu trajati zauvijek," dodao je.
Sva prava pridržana. Bilo koje korištenje sadržaja AFP-a na ovim stranicama podliježe uvjetima uporabe dostupnim na https://www.afp.com/en/terms-use. Pristupanjem i/ili korištenjem bilo kojeg AFP-ovog sadržaja dostupnog na ovim stranicama pristajete na prije spomenute uvjete korištenja. Bilo kakva uporaba AFP-ovog sadržaja je pod vašom isključivom i punom odgovornošću.