U lipnju 2023. na internetu su se na hrvatskom ponovno su se počele pojavljivati objave, kao ovdje i ovdje, u kojima je podijeljen tekst u kojem se sugerira da "energično i učestalo" kašljanje pomaže u slučaju srčanog udara. "ŠTO ČINITI U SLUČAJU SRČANOG UDARA?", navodi se u naslovu teksta u kome se tvrdi da u slučaju srčanog udara "dah i kašalj se moraju ponavljati svake 2 sekunde" čime se "unosi kisik u pluća" i "pomaže vraćanju normalnog ritma" srca, zahvaljujući čemu "žrtve srčanog udara mogu stići do bolnice".

Objave su se ranije pojavile i na društvenim mrežama, u veljači 2023. ovdje i ovdje, te još ranije u kolovozu 2022., kao ovdje i ovdje. Istu tvrdnju objavili su i neki blogovi u lipnju 2022, kao na primer ovdje i ovdje, ali ona, zapravo, kruži već godinama. Pronašli smo je u objavama na Facebooku gotovo svake godine od 2013., kao na primjer ovdje ili na srpskom ovdje, ovdje i ovdje. Ukupno su podijeljene više od 60.000 puta. Objavili su je čak i neki visokotiražni tabloidi kao ovdje i ovdje i bar jedan portal u Crnoj Gori ovdje. Tvrdnja je podijeljena na stotine tisuća puta i na drugim jezicima kao na primjer grčkom, španjolskom, engleskom i francuskom. 

Ta tvrdnja je, međutim, netočna. Kao što je nekoliko kardiologa objasnilo AFP-u, nema dokaza da kašljanje - ili "reanimacija kašljem" - pomaže u slučaju srčanog udara. Umjesto toga, pacijenti koji imaju simptome srčanog udara trebaju pozvati hitnu pomoć kako bi dobili medicinsku pomoć. Kašljanje bi pacijentima najvjerojatnije oduzelo dragocjeno vrijeme za pozivanje pomoći.

Šta je srčani udar?

Kao što objašnjavaju na Medicinskom fakultetu Johns Hopkins, infarkt miokarda, češće nazivan srčani udar, dešava se kada jedno ili više područja srčanog mišića ne dobiva dovoljno kisika zbog krvnog ugruška u srčanoj arteriji. Kada srce ne prima krv i kisik, stanica njegovog mišića se oštećuju, zbog čega srce prestaje raditi kako treba. Ova šteta postaje nepopravljiva nakon oko 30 minuta blokade.

Infarkt miokarda (srčani udar) može dovesti do srčanog zastoja (Cardiac Arrest), koji se događa kada srce iznenada prestane kucati.

Kašljanje ne pomaže u slučaju srčanog udara

"Kašljanje se nikad nije pokazalo učinkovitim u ublažavanju infarkta ili njegovih posljedica, niti povezanog rizika od srčanog zastoja," rekao je u telefonskom intervjuu AFP-u 25. srpnja 2022. Nicolas Lamblin, načelnik Hitne pomoći i intenzivne njege na odjelu kardiologije u Sveučilišnoj bolnici u Lilleu, u Francuskoj.

"Reanimacija kašljanjem nema ulogu u srčanom udaru," dodaje u telefonskom razgovoru za AFP 27. srpnja 2022. doktor  Allen J. Taylor, šef kardiologije u američkoj neprofitnoj zdravstvenoj organizaciji MedStar Health. "Dodatna krv koja dolazi od kašljanja je minimalna, a u svakom slučaju većina ljudi ne može kašljati duže od 15 sekundi," dodaje on i upozorava da "dodatni napor da bi se kašljalo svakako ne pomaže pacijentu".

Ivana Nedeljković, izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu i kardiologinja Univerzitetske kardiološke klinike u Kliničkom centru Srbije, potvrđuje da "kašalj nema mesto u lečenju srčanog udara". "Osoba koja ima bilo koji simptom srčanog udara mora u roku od 30 minuta da se javi u hitnu službu, tačnije da ga vozi hitna pomoć," rekla je ona u poruci e-pošte za AFP Činjenice 22. kolovoza 2022.

"Ako osoba osjeća da ima srčani udar kad je sama kod kuće, trebala bi nazvati broj hitne pomoći i pokušati upozoriti ljude u blizini koji bi mogli pružiti pomoć," objašnjava Lamblin. "Najbolje bi bilo da otvori vrata i ostane tamo, jer ako su vrata zaključana, radnici hitne pomoći će izgubiti vrijeme u pokušaju da uđu."

U slučaju srčanog zastoja kao posljedice infarkta, žrtva u potpunosti gubi svijest, objašnjava dalje francuski liječnik. "Ako ima svjedoka, treba nazvati broj hitne pomoći, ostati pored žrtve i pripremiti se da krenu s masažom srca ako on ili ona kolabira i izgubi svijest."

Britanska zaklada Heart također smatra da tehnika kašljanja nije korisna u slučaju blokirane arterije ili srčanog udara. "Nema medicinskih dokaza koji bi poduprli 'reanimaciju kašljem', što sugerira da možete sebi pomoći intenzivnim kašljanjem ako mislite da imate srčani udar, a sami ste," navodi se na mrežnoj stranici ove Fondacije. Medicinski fakulteti kao što su onaj na Sveučilištu u Chicagu i kanadskom Sveučilištu McGill, kao i klinika u Clevelandu, također su odbacili mogućnost da postoji korist od kašljanja tijekom srčanog udara.

Međutim, slika koja prati neke od objava s netočnom tvrdnjom, prilično vjerno prikazuje simptome infarkta miokarda, a to su: 

• Povišeni pritisak, bol koja traje ili nelagoda u prsima
• Bol u vilici, vratu, ramenima ili rukama
• Bol u grudima u kombinaciji s hladnim znojenjem, ljepljivom kožom, poteškoćom u disanju, vrtoglavica, opća slabost ili ubrzan puls.

U slučaju da osoba ima ove simptome trebala odmah pozvati Hitnu pomoć na broj 194 u Hrvatskoj ili Srbiji i 124 u Crnoj Gori. U Hrvatskoj je aktivan i pan-europski broj za hitne slučajeve 112.

'Oživljavanje kašljem' može pomoći kod nekih aritmija ili u kontroliranom okruženju

Stručnjaci, međutim, objašnjavaju da u posebnim slučajevima kašljanje može biti korisno za osobu sa srčanim smetnjama.

"Kašljanjem se može zaustaviti određena aritmija," kaže Ivana Nedeljković.

Na primjer, prema navodima Američkog kardiološkog društva, kašljanje može privremeno biti korišteno u slučaju aritmije (poremećaja srčanog ritma), u kontroliranim bolničkim uvjetima, kao što je laboratorij za kateterizaciju srca u kojoj su pacijenti svjesni i pod stalnim nadzorom.

Taylor daje još jedan primjer: "Reanimaciju kašljem koristimo kada radimo neki postupak i srce prestane kucati." Traženje od pacijenta da kašlje nekoliko sekundi prije nego što izgubi svijest "daje medicinskom osoblju nekoliko sekundi prije oživljavanja pacijenta, ali to se može raditi samo u potpuno kontroliranim bolničkim uvjetima," objasnio je on.

Christina Chrysohoou, kardiologinja i članica Grčkog društva za kardiologiju, AFP-u je 21. srpnja 2022. rekla da ova metoda može pomoći i u slučaju bradikardije, stanja koje previše usporava srčane otkucaje i koje može biti povezano s nekim slučajevima infarkta miokarda. S druge strane, međutim, u slučaju srčanog udara povezanog s drugim stanjem kao što je disekcija aorte, kašljanje može ubrzati smrt, upozorila je.

Dr. Ignatios Ikonomidis, izvanredni profesor kardiologije na Sveučilištu u Ateni, rekao je AFP-u 22. srpnja 2022. da kašljanje može pomoći i u slučaju "supraventrikularne tahikardije", stanja koje obično nije ozbiljno, ali "ne u ozbiljnoj koronarnoj epizodi".

Kao što stručnjaci ističu, kašljanje nije korisno u slučaju srčanog udara. "Kažemo da morate kašljati ako se davite, gušite, ako ste se zamalo ugušili ili ako ste nešto udahnuli. Međutim, ako sumnjate da doživljavate srčani udar ili srčani zastoj, ne biste trebali poslušati taj savjet," zaključuje Lamblin.