U objavama se obmanjujuće tvrdi da je Zelenski 'zabranio' izbore u Ukrajini


U objavama se obmanjujuće tvrdi da je Zelenski 'zabranio' izbore u Ukrajini

Objavio ponedjeljak 14 kolovoza 2023 u 08:53

da8e10508261aab1ee24b27dcb205d29593faad2-ipad.jpg

Ladka MORTKOWITZ / Juliette MANSOUR / AFP Francuska / AFP Češka Republika

Ukrajinski zakoni zabranjuju održavanje izbora dok je zemlja u ratu. Međutim, korisnici društvenih mreža dijele tvrdnje da je predsjednik Volodimir Zelenski "diktator" koji koristi izvanredno stanje kako bi izbjegao ili zabranio demokratske izbore i ostao na vlasti. AFP je kontaktirao nekoliko stručnjaka koji su rekli da se izbori ne mogu održati dok je na snazi izvanredno stanje, koje je proglasio demokratski izabrani Zelenski i odobrio parlament na dan ruske invazije 24. veljače 2022. te je od tada obnovljeno nekoliko puta. Također su objasnili zašto bi bilo teško organizirati poštene izbore tijekom rata: kandidati ne bi mogli voditi kampanju, milijuni glasača raseljeni su unutar ili izvan Ukrajine, građanima na teritoriju pod ruskom okupacijom ne bi bilo dopušteno glasovati, a sigurnost birača i biračkih odbora bila bi dovedena u pitanje.

"Vođa 'rata za demokraciju' spreman je suspendirati demokraciju u vlastitoj zemlji", navode se na hrvatskom riječi Tuckera Carlsona u Telegram objavi od 28. lipnja 2023. koja je pogledana gotovo 700 puta. "Zelenski koristi vanredno stanje kako bi izbjegao izbore", navodi se u drugoj od 27. srpnja 2023., doslovni prijevod članka kojeg je na engleskom jeziku objavio RT, ruski medij pod kontrolom Kremlja, čije je obmanjujuće tvrdnje AFP već opovrgnuo ovdje.

Objave sa sličnim tvrdnjama objavljene su na Facebooku kao i na drugim jezicima poput srpskog, češkog, engleskog i francuskog

67392e2ae2e8dd2b90e8fd6af2f63524f9bc1fe3-ipad.jpg

Snimke zaslona obmanjujućih objava preuzetih 10. kolovoza 2023.

Neke su objave citirale ili prikazivale isječak od 24 sekunde iz intervjua kojeg je Zelenski dao BBC-ju 22. lipnja 2023. Transkript tog intervjua dostupan je na ukrajinskom na BBC-jevoj stranici ovdje (poveznica je arhivirana ovdje).

Što je Zelenski rekao?

Na snimci Volodimir Zelenski sjedi za stolom, govori u kameru na ukrajinskom, vidi se logotip BBC-ja, a nema titlova s prijevodom njegovih riječi. Jedan korisnik platforme X (bivši Twitter) u komentarima je rekao da je "Zelenski otkazao izbore i proglasio se predsjednikom".

Parlamentarni izbori u zemlji zakazani su za listopad 2023., dok bi se predsjednički izbori trebali održati u ožujku 2024. godine.

Neke objave spominju intervju ukrajinskog predsjednika za The Washington Post od 15. svibnja 2023. (poveznica je arhivirana ovdje).

Zelenski je u oba intervjua rekao da izbora ne može biti dok je zemlja u ratnom stanju.

"Ako imamo izvanredno stanje, ne možemo imati izbore. Ustav zabranjuje bilo kakve izbore tijekom izvanrednog stanja," rekao je za The Washington Post.

Slično tome, na pitanje BBC-ja hoće li sljedeće godine biti izbora u Ukrajini, odgovorio je: "To je globalno pitanje. Ako pobijedimo, bit će ih. To znači da neće biti izvanrednog stanja, rata. Prema zakonu, izbore treba održavati u vrijeme mira, kada nema rata. Zaista želim da sljedeće godine dođe mir i da život bude kakav je bio prije rata."

Dakle, Zelenski nije "otkazao" izbore kako bi ostao na vlasti, kako se tvrdi u nekim obmanjujućim objavama, već je rekao da će biti odgođeni ako Ukrajina još bude u ratu kada bi se trebali održati. O tome su izvijestili i ukrajinski mediji poput Novog glasa Ukrajine (poveznica je arhivirana ovdje), koji je objavio priču pod naslovom "Ukrajina će održati izbore nakon završetka rata, kaže Zelenski."

3e140d90b448b4081dd04a1903a87b6a5537798f-ipad.jpg

Ukrajinski vojnici na groblju Ličakiv u Lavovu 31. ožujka 2023. na pogrebu vojnika Andrija Andruška, Ostapa Lizanetsa i Mikole Geba ubijenih u borbi tijekom ruske invazije na Ukrajinu

Yuriy DYACHYSHYNAFP

U nekim objavama na društvenim mrežama tvrdi se da je Zelenski "diktator" ili da uvodi "diktaturu," što implicira da njegova objava krši ukrajinski zakon. Međutim, stručnjaci ističu da ukrajinski zakon zabranjuje održavanje izbora tijekom rata.

Zabranjeni izbori u vrijeme rata

Kada je Rusija 24. veljače 2022. izvršila invaziju na Ukrajinu, odmah je proglašeno ratno stanje.

Izvanredno stanje zabranjuje muškarcima između 18 i 60 godina da napuštaju mjesto stalnog boravka bez odobrenja lokalnih vojnih vlasti i nalaže uspostavu vojne uprave uz civilne vlasti u svim regijama.

Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, parlament je nekoliko puta izglasao produljenje ratnog stanja. Posljednje produljenje (poveznica je arhivirana ovdje) predložio je predsjednik i odobrio ga je ukrajinski parlament 27. srpnja 2023., a traje do 15. studenog.

"Verhovna Rada, ukrajinski parlament, glasa za izvanredno stanje... zatim ga predsjednik potpiše, zatim se zakon mora objaviti u službenom glasilu i tada stupa na snagu. To je procedura," rekao je 11. srpnja 2023. za AFP  Mikola Davidiuk, direktor Analitičkog centra Politika iz Kijeva.

"Sve političke stranke, čak i one koje su opozicija Zelenskom, podržale su provedbu i obnovu" izvanrednog stanja, rekla je 27. lipnja 2023. Julija Šukan (Ioulia Shukan), istraživačica političke sociologije i predavačica slavistike na Sveučilištu Paris Nanterre.

Tijekom ratnog stanja, "demokratski izabrani parlament funkcionira s izabranim tijelima lokalne samouprave, s izuzetkom okupiranih područja i područja na kojima su aktivni sukobi," rekao je za AFP 29. lipnja 2023. Jurij Kliučkovski (Yurii Kliuchkovskyi), doktor prava i bivši zastupnik ukrajinskog parlamenta. 

Članak 64 Ustava Ukrajine propisuje da se tijekom ratnog stanja na određeno vrijeme mogu nametnuti neka ograničenja prava i sloboda. Riječ je o izbornim pravima, koja mogu biti privremeno ograničena u izvanrednom ili ratnom stanju.

Članak 19 ukrajinskog zakona o ratnom stanju pod nazivom "O pravnom režimu za vrijeme rata" izričito zabranjuje održavanje predsjedničkih, parlamentarnih ili lokalnih izbora tijekom rata.

U članku 19 dalje se navodi: "Tijekom ratnog stanja zabranjeno je mijenjati Ustav Ukrajine; mijenjati Ustav Autonomne Pokrajine Krim; organizirati izbore za predsjednika Ukrajine, kao i izbore za Verhovnu Radu Ukrajine, Verhovnu Radu Autonomne Pokrajine Krim i tijela lokalne samouprave."

16a96e1fabe3530e7b20df4700803a94f7d48000-ipad.jpg

Snimka zaslona članka 19 zakona o ratnom stanju

Članak 20 ukrajinskog izbornog zakona propisuje da se u slučaju objave rata izborni proces "mora obustaviti" od dana stupanja na snagu predsjedničkog dekreta. Izborni proces mora biti ponovno pokrenut "nakon obustave ili ukidanja ratnog ili izvanrednog stanja," navodi se.

U tom se članku dalje navodi da se odluka o raspisivanju izbora, obustavljenih zbog uvođenja izvanrednog stanja, mora donijeti "najkasnije u roku od mjesec dana od dana prestanka ili ukidanja ratnog ili izvanrednog stanja."

"Nikakav 'prekid' ratnog stanja radi održavanja izbora ili u bilo koju drugu svrhu nije moguć niti zakonit," rekao je Jurij Kliučkovski za AFP.

"To je zaštita od okupacije ili bilo kojeg drugog razloga, kao kada vam strana vojska preuzme državu i kaže 'OK, hajmo organizirati izbore' i izabere novog predsjednika, novi parlament itd. Dakle, to je alat za zaštitu vašeg Ustava i vaše Vlade," objasnio je Mikola Davidiuk iz Analitičkog centra Politika.

Ustav Ukrajine usvojen je 1996. godine, a odgovarajući zakon o pravnoj organizaciji izvanrednog stanja 2015. godine.

U to vrijeme "predsjednik Zelenski nije bio politička figura, pa nije imao mogućnost utjecati na sadržaj tih pravnih akata," istaknuo je Jurij Kliučkovski.

Zelenski je izabran 2019. godine i, prema rezultatima Izborne komisije, dobio je 73% glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora, u usporedbi s 24,4% koliko je dobio njegov protukandidat Petro Porošenko.

Legitimitet izbora u vrijeme rata

U svakom slučaju, svi stručnjaci s kojima je AFP razgovarao jednoglasno ističu da bi održavanje legitimnih izbora u vrijeme rata bilo iznimno komplicirano.

"Ne mogu se svaki izbori smatrati zaista demokratskim: legitimni izbori moraju biti slobodni i pošteni i moraju se održati u skladu s onim što je poznato kao 'Europsko izborno naslijeđe' koje je formulirala Venecijanska komisija Vijeća Europe," rekao je Jurij Kliučkovski za AFP.

Evo ključnih problema s održavanjem izbora tijekom rata:

1. Osiguravanje fizičke sigurnosti

Prvi razlog zašto se izbori ne mogu održati u ratnim uvjetima je nemogućnost osiguravanja fizičke sigurnosti birača i organizatora. Od početka ruske invazije cijeli ukrajinski teritorij bio je raketiran, a civili su često bili na meti. Biračka mjesta bila bi laka meta.

"Postoji fizička nesigurnost u cijeloj zemlji. Vidimo kako se bombardiraju ključni objekti čak i u zapadnim područjima, što utječe i na civile. U tom smislu nema sigurnog teritorija pa pokušaj okupljanja ljudi za izbore znači izlaganje opasnosti, posebno s "pomicanjem prve linije," rekla je Julija Šukan za AFP.

3dae1f3c33ff8d7c68d7fd81ae886c058bb898d7-ipad.jpg

Žene prolaze pored vreća s pijeskom koje štite jedino kazalište u Kijevu 25. srpnja 2023. u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu

Roman PILIPEYAFP

Problem je i sigurnost političara: "S predsjedničkim izborima to je lakše jer možete sjediti u Kijevu i koristiti TV i Facebook i druge medije, ali ako govorimo o lokalnim izborima, to je stvarno jako teško," rekao je Davidiuk.

"Treba uzeti u obzir i činjenicu da su oslobođena područja prilično minirana i bit će potrebni mjeseci i godine da se razminiraju do razine na kojoj su relativno sigurna," istaknuo je Jurij Kliučkovski.

2. Vođenje kampanje

Vođenje političke kampanje bilo bi komplicirano u ratnim uvjetima, rekao je Kliučkovski, nazvavši to "preopasnim zadovoljstvom u ratnim uvjetima, kada je u pitanju opstanak same države."

Za vrijeme izvanrednog stanja zakonom su zabranjeni javna okupljanja i skupovi, pa se ne može govoriti o kampanji, kaže Šukan, dodajući da bi održavanje izbora u takvim uvjetima bilo "nemoguće zamisliti."

"Naravno, demokratski izbori mogu se održati tek nakon što dobijemo rat i vlasti se vrate na izgubljene teritorije. Međutim, (to je moguće) tek nakon što vratimo slobodne medije, političke stranke i aktiviste na tim teritorijima," rekao je Mikola Davidiuk.

3. Uzimanje u obzir izbjeglica i prognanika

Rat je raselio milijune Ukrajinaca, unutar i izvan zemlje. Stručnjaci su ukazivali na činjenicu da bi u takvim uvjetima bilo izuzetno teško registrirati birače.

Kako bi izbori bili pošteni, "potrebno je imati pouzdan popis tih građana, što je problem velikih razmjera koji zahtijeva značajne resurse, a to je ograničeno u ratnim uvjetima," rekao je Jurij Kliučkovski.

Prema procjeni Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice, više od pet milijuna ljudi raseljeno je unutar Ukrajine, a osam milijuna napustilo je zemlju i izbjeglo u druge europske zemlje. "Kako se fizički mogu organizirati izbori s ovolikim brojem raseljenih," pita se Julija Šukan.

Na kraju, tu je i pitanje okupiranih područja, gdje se primjenjuju ruski zakoni i s kojima je komunikacija prekinuta. Budući da je tamo trenutno nemoguće održati ukrajinske izbore, oni bi bili isključeni iz demokratskog procesa, rekao je Kliučkovski.

U razdoblju od 2014. do 2021. Ukrajina je već bila prisiljena održati izbore koji nisu uključivali okupirano područje Krima, kao i određene dijelove regija Donjeck i Lugansk te obližnja područja gdje se nije mogla jamčiti sigurnost, objasnio je Kliučkovski.

"Društvo tu činjenicu nije primilo kao pozitivnu pojavu. U konačnici, i parlament i predsjednik trebaju biti birani voljom cjelokupnog naroda, kako to utvrđuje članak 3. Protokola broj 1 Europske konvencije o ljudskim pravima," rekao je ovaj stručnjak.

Članak 3. predviđa slobodne izbore "pod uvjetima koji osiguravaju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela."

7f39ac4c5b74f329629ec3af849ea5d7465dcf7c-ipad.jpg

Ukrajinski graničar promatra položaj na granici s Rusijom u Harkovskoj oblasti 5. srpnja 2023.

Sergey BOBOKAFP

Privremena uporaba izvanrednog stanja

Iako se stručnjaci slažu da Ukrajina nije u poziciji održati demokratske izbore tijekom rata, upozoravaju da bi se izvanredno stanje trebalo koristiti samo tijekom rata.

Vlada bivšeg predsjednika Petra Porošenka 26. studenog 2018. proglasila je ratno stanje na 30 dana u 10 ukrajinskih regija, što je izazvalo oštre kritike Porošenkovih motiva.

"Tada je predsjednik Ukrajine bio Petro Porošenko, a ovaj potez uslijedio je zbog napada pograničnih brodova Ruske Federacije u Kerčkom tjesnacu. Međutim, postoje mišljenja prema kojima su postupci Petra Porošenka bili politički motivirani, s obzirom da je u ožujku 2019. trebalo održati predsjedničke izbore," rekli su AFP-u 21. srpnja 2023. u Centru za političku i pravnu reformu, ukrajinskoj organizaciji specijaliziranoj za pitanja demokracije, vladavine prava i dobrog upravljanja.

No, dodali su da ta je situacija "neusporediva s 24. veljačom 2022. godine."

U nekim obmanjujućim objavama dodatno se tvrdi da su "neki od pristaša Ukrajine u Europi i Sjevernoj Americi kritizirali moguće otkazivanje izbora," te citira predsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) Tinyja Koxa koji je u intervjuu u svibnju rekao da se Ukrajina treba što prije pripremiti za izbore.

Kox je to rekao u intervjuu 17. svibnja 2023. (poveznica je arhivirana ovdje), ali u drugom kontekstu:

"Ono što želim poručiti Vladi, Parlamentu i narodu Ukrajine - na vama je da odlučite hoće li i kada biti održani izbori. Sve dok je na snazi izvanredno stanje i vaš Ustav takav kakav je, neće biti izbora. Međutim, u nekom trenutku održat će se izbori. Moj savjet je da se počnete pripremati za njih što je prije moguće," rekao je Kox.

U obmanjujućim objavama, koje su prijevod članka RT-a, također se tvrdi da je "Zelenski donio zakon koji mu je omogućio da zabrani sve političke stranke koje su samo optužene da su 'proruske,' bez ikakvog prava na žalbu. Od tada je stavio izvan zakona desetak stranaka, uključujući i nekadašnji najveći oporbeni blok u parlamentu."

Proruske oporbene stranke doista su bile zabranjene tijekom ratnog stanja (arhivirano ovdje). Točno je da je među zabranjenim strankama i najveća oporbena stranka - Oporbena platforma za život Viktora Medvedčuka, koja u ukrajinskom parlamentu drži 44 mjesta od ukupno 450 zastupnika. Međutim, većina zabranjenih stranaka male su i izvanparlamentarne stranke. Od tada nijedna druga politička stranka nije zabranjena.

U objavi na hrvatskom jeziku objavljena je snimka s TikToka u kojoj muškarac obmanjujuće tvrdi da je "prije nego što je zaustavio sve izbore" Zelenski "prije toga uhitio svoje lokalne protivnike, a prije toga zatvorio sve državne, sve medijske izvore i preostao je samo jedan državni medijski izvor." Ove tvrdnje izvučene su iz konteksta.

U travnju 2022. Ukrajina je uhitila proruskog političara i bliskog Putinovog saveznika (poveznica je arhivirana ovdje) koji je izbjegao kućni pritvor na početku ruske invazije. O tome je izvijestio i AFP. Viktor Medvedčuk, prije rata optužen za izdaju, u međuvremenu je u rujnu 2022. oslobođen u razmjeni zarobljenika s Rusijom.

Bilo je uhićenja i otpuštanja sigurnosnih dužnosnika na terenu zbog pomaganja Rusiji, a Zelenski je otpustio dužnosnike pod optužbama za korupciju, no nitko od njih ne smatra se političkim protivnikom.

Kada je riječ o tvrdnji o medijskoj situaciji, istina je da su s početkom ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. glavni televizijski kanali u zemlji počeli emitirati isti sadržaj 24 sata dnevno u tzv. United News Telemarathonu.

Manje od mjesec dana kasnije, Vijeće za obranu i sigurnost odlučilo je i Zelenski je potpisao dekret prema kojem bi tijekom ratnog stanja svi ukrajinski kanali vijesti trebali biti dio United Newsa. Ovaj potez kritizirali su oporbeni čelnici i pro-oporbeni mediji, koji su često isključeni iz Telemarathona.

Međutim, "svi medijski izvori" nisu ugašeni i još uvijek postoje razni mediji u zemlji, kao što pokazuje BBC-jevo izvješće o praćenju iz lipnja 2023. (poveznica je arhivirana ovdje), uključujući popularnu Ukrajinsku pravdu.

Sam rat utjecao je na ukrajinske medije i mnogi od njih bore se za preživljavanje (poveznica je arhivirana ovdje). Mnogi Ukrajinci, posebno na ratom razorenom Istoku, okrenuli su se društvenim mrežama kako bi pratili vijesti.

Nepoštena politička prednost za Zelenskog?

Dugotrajno ratno stanje moglo bi Zelenskom dati prednost nad njegovim političkim protivnicima, upozorilo je nekoliko stručnjaka.

"On je jedini na izbornom polju, kao supervođa, može organizirati sastanke s Bidenom, kraljem Charlesom, Macronom, Orbanom, bilo kim. U međuvremenu, drugi političari ne mogu ni napustiti zemlju," rekao je Davidiuk. "Natjecanje nije pošteno."

d11bce03f9fa2f0c390763e39235bb4dee6a5fbd-ipad.jpg

Japanski premijer Fumio Kishida (u sredini) govori uz američkog predsjednika Joea Bidena (lijevo) i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tijekom sastanka čelnika G7 tijekom sastanka NATO-a u Vilniusu 12. srpnja 2023.

AFP

Drugi problem je što mediji u ratom razorenoj Ukrajini nisu slobodni, kaže ovaj stručnjak. Jedini službeni televizijski kanal je pod kontrolom Vlade, "pa je predsjednik za sada najjača figura," rekao je.

Prema Davidiuku, čak i kada se ukine ratno stanje, svi kandidati osim Zelenskog bit će u velikom zaostatku ako se izbori održe prebrzo jer nisu imali isti pristup medijima, prezauzeti su ratom i nemaju vremena organizirati pravu izbornu kampanju.

U ratno vrijeme, "država treba brze odluke i akcije koje institucije ne mogu uvijek pružiti," rekao je za AFP 14. srpnja 2023. Anatolij Oktisiuk, politički analitičar iz trusta mozgova Democracy House u Kijevu. "Dobro je u ratu, ali nije dobro u miru."

Ovaj je članak također objavljen by AFP.

Sva prava pridržana. Bilo koje korištenje sadržaja AFP-a na ovim stranicama podliježe uvjetima uporabe dostupnim na https://www.afp.com/en/terms-use. Pristupanjem i/ili korištenjem bilo kojeg AFP-ovog sadržaja dostupnog na ovim stranicama pristajete na prije spomenute uvjete korištenja. Bilo kakva uporaba AFP-ovog sadržaja je pod vašom isključivom i punom odgovornošću.

Tags:
Created by Isabelle Wirth on 2023/08/14 09:45