Prema procjenama UNHCR-a, od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem veljače 2022. do 15. svibnja 2023. više od osam milijuna izbjeglica potražilo je zaštitu u raznim europskim zemljama. Nakon početnog suosjećanja i podrške, u nekim zemljama počela je kampanja dezinformacija protiv njih, mahom u zemljama koje su primile najviše izbjeglica kao što su Poljska, Slovačka i Češka. 

Taj narativ uključuje i tvrdnje da ljudi koji su pobjegli od rata u Ukrajini "žive bolje" ili "imaju više novca" od nekih kategorija domaćeg stanovništva. AFP u Češkoj već je opvrgnuo  tvrdnju da četvoročlana izbjeglička obitelj može dobiti 90.000 čeških kruna mjesečno, što je daleko više od iznosa kojeg zarađuju prosječni Česi.

U kolovozu 2022. u Facebook objavama na hrvatskom, kao na primjer ovdje, podijeljenim više od 540 puta od 26. kolovoza 2022., tvrdilo se da "ukrajinske izbjeglice u Hrvatskoj primaju 4.000 kuna, hrvatski umirovljenici sa 40 godina staža 2.600, a zaboravljeni branitelji nula kuna".

Tvrdnja, međutim nije točna, utvrdio je AFP uvidom u službene podatke Vlade, Zavoda za mirovinsko osiguranje i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Desetine komentara ispod objave pokazuju da su korisnici zaista vjerovali kako izbjeglice u Hrvatskoj imaju tako velike pogodnosti i žalili se na to. "I ne moraju ni stan platiti," napisao je jedan korisnik. "Pogledajte koje aute voze. Kako će to održavat s manje novca? Zapravo je i 4000 premalo!", komentirala je sarkastično jedna korisnica.

Na što ukrajinske izbeglice u Hrvatskoj imaju pravo?

Prema internet stranici hrvatske Vlade Hrvatska za Ukrajinu, od 25. veljače  do 31. prosinca 2022. u 18.00 sati u zemlju je ušlo 22.407 izbjeglica iz Ukrajine, od čega su gotovo polovina žene, 33,2 % djeca, a 16,9% muškarci. Više od 20.000 izbjeglica smješteno je individualno, ili kod prijatelja i rođaka ili u smještaju koji su ponudili hrvatski građani, dok su ostali u kolektivnim centrima.

Hrvatska Vlada je 23. ožujka 2022. priopćila da je odlučila isplatiti do 3.600 kuna (477,8 eura) mjesečno onima koji omoguće smještaj izbjeglicama iz Ukrajine. "Vlasnicima nekretnina koji su svoje nekretnine ustupili, jednom mjesečno će se isplatiti troškovi upotrebe stambene jedinice," rekao je tada potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.

Prema njegovim riječima, "trošak korištenja obuhvatit će najam i režije... Najviše će iznositi 3.600 kuna mjesečno".

Osim toga, preko hrvatskog Crvenog križa, koji je prikupio više od 575.000 eura od donacija, izbjeglice dobijaju hranu, odjeću, psihosocijalnu podršku i druge neophodne stvari, navodi se u izvještaju te organizacije od 23. veljače 2023 (arhiviranom ovdje), godinu dana nakon izbijanja rata u Ukrajini.

"U tom razdoblju Hrvatski Crveni križ koji je i dočekao prve raseljene osobe, osigurao je pomoć za 15.196 osoba koje su zatražile pomoć Crvenoga križa. Podijeljena im je materijalna humanitarna pomoć u vrijednosti 987.210 eura, a riječ je uglavnom o prehrambenim namirnicama, higijenskim potrepštinama i dječjim paketima", navodi se u izvješću Crvenog križa, koji je izbjeglicama također pružao i psihosocijalnu podršku. "Psihosocijalna podrška pruža se u prihvatnim i kolektivnim centrima kroz razgovore, ali i kao dio različitih igraonica i radionica. Mobilni timovi Crvenoga križa na poziv obilaze i ljude smještene u privatnom smještaju", navodi se izvješću, te napominje da je psihosocijalna podrška - grupna i individualna - pružena više od 24.000 puta u godinu dana. 

Izbjeglice također imaju pravo na jednokratnu financijsku pomoć koja iznosi 2.500 kuna (331,81 eura) za pojedinca i 3.500 kuna (464,53 eura) za obitelj, kao i pristup tržištu rada, hitnoj medicinskoj njezi i obrazovanju, navodi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ovu informaciju potvrdila je služba za medije Ministarstva potvrdila i u e-mailu za AFP Činjenice 6. rujna 2022., a 15. svibnja 2023. još uvijek je bila istaknuta i na službenim stranicama Vlade RH na hrvatskom i na ukrajinskom.

"Nadalje, u osobito opravdanim slučajevima, kada to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se korisnik našao, centar za socijalnu skrb može jednom godišnje priznati uvećanu jednokratnu naknadu u iznosu do 10 tisuća kuna. Za isto je potrebno priložiti odgovarajuću dokaznu dokumentaciju," navodi se u odgovoru Ministarstva i dodaje da se, prilikom odlučivanja tko će dobiti ovu pomoć, "centri za socijalnu skrb vode načelima socijalne skrbi -  naročito načelima socijalne pravičnosti, supsidijarnosti, dostupnosti i pravodobnosti". 

Teško je izračunati točan iznos pomoći koju primaju ukrajinske izbjeglice u Hrvatskoj, ali ne primaju mjesečnu financijsku pomoć, a čak i jednokratna pomoć koju dobijaju je manja od 4.000 kuna, koliko se navodi u obmanjujućim objavama. 

Koliko novca primaju umirovljenici i branitelji u Hrvatskoj?

U obmanjujućim objavama nije jasno naznačeno odnosi li se navedeni iznos odnosi na mjesečnu ili jednokratnu pomoć ukrajinskim izbjeglicama, ali je uspoređen s mjesečnom mirovinom ljudi koji su radili 40 godina, tvrdeći da je to iznos od 2.600 kuna (345,08 eura) .

To, prema službenim podacima, također nije točno. U kolovozu 2022. prosječna mirovina osobe koja je radila 40 godina ili više iznosila je od 3.780 do 4.170 kuna (501,69 do 554,45 eura), ovisno od godina starosti, navodi hrvatski Fond za mirovinsko osiguranje. Najniža mirovina iznosila je 1.836 kuna (243,68 eura), ali prosječan radni staž onih koji su je primali je 27 godina, ne 40. 

Kad je riječ o braniteljima, oni imaju pravo na mirovinu na temelju starosti i radnog staža, invalidsku, obiteljsku i najnižu mirovinu, kao i pravo na staž osiguranja ili poseban staž, navodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, citirajući mirovinski i zakon o pravima branitelja.

Branitelji čiji su prihodi mali ili koji ne ispunjavaju uvjete za redovnu mirovinu imaju pravo na najnižu mirovinu, koja se obračunava na 45% prosječne neto plaće u Hrvatskoj, koja od siječnja  2022. iznosi 2.558 kuna mjesečno, prema odluci Fonda i uvećana je za 0,5 kuna za svaki dan sudjelovanja u ratu. Ista odluka ponovljena je i u siječnju 2023., u istoj vrijednosti no preračunatoj u eure (339,54 eura).

Prema hrvatskim zakonima, branitelji također imaju pravo na različite beneficije - od smještaja do zdravstvene zaštite i obrazovanja, kao i druge olakšice.

AFP Činjenice je već opovrgnuo tvrdnju iz Srbije da su dvojica muškaraca prekriveni nacističkim tetovažama na fotografiji s plaže u Hrvatskoj ukrajinske izbjeglice.